Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini stalno rastu, a brojni građani se pitaju kako da prežive nova poskupljenja. Razlog zbog čega se povećanje cijena znatno osjeti na budžetu građana jeste to što imamo nizak životni standard. Međutim, ekonomski stručnjaci smatraju da država ima nekoliko mehanizama kojima može utjecati indirektno na ublažavanje poskupljenja.
Pijaca u Brčkom zimi je pusta. Kupaca je generalno sve manje, pretežno su to starije generacije, jer se mlađi većinom odlučuju za kupovinu u velikim tržnim centrima.
„Sve je poskupjelo“, pričaju prodavači. A žale se i na uslove – parkinga nema. Ljudi ne žele da dođu – kažu, svaka kupovina je kazna ako se stane ispred Pijace.
A poskupljenjima govore i građani: „Evo, ja sam jutros bio, mogu vam reći radosnu vijest, da je pivo pojeftinilo, a brašno otišlo gore. Znači, mi htjeli ili ne htjeli, moramo ići za alkoholom“.
Udruženje za zaštitu potrošača Brčko distrikta BiH u oktobru ove godine otvorilo je informativni servis za građane, a od tada je na njihovu adresu upućeno 30 raznih žalbi na poskupljenja. Najugroženija populacija su penzioneri.
„Apelujemo na našu društveno-političku zajednicu Distrikt Brčko, da Vlada pomogne ovim najugroženijim kategorijama stanovništva, kojih je većina. Da im se pomogne na taj način da se ograniči povećanje marži i cijena osnovnih životnih namirnica“, objašnjava Šukrija Dupčanin, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Brčko.
Kao glavni razlog ovih valova poskupljenja stručnjaci navode činjenicu da je Bosna i Hercegovina mala i otvorena ekonomija koja u velikoj mjeri zavisi od uvoza iz inostranstva, te da su mjere koje su strane vlade preduzimale tokom pandemije koronavirusa, poput štampanja većih količina novca da bi se pomoglo lokalnim privredama, dovele do inflacije i generalno rasta cijena osnovnih životnih namirnica.
„Prepostavljam da će u toku naredne godine, čak i sredinom, doći do ozbiljne stabilizacije. Mislim da će uvoz i same granice kada se otvore, napraviti jednu stabilniju tržišnu cijenu za sve proizvode, pa i prehrambene“, kaže ekonomski analitičar Safet Imamović.
Stručnjaci smatraju da bi država, ako želi pomoći građanima, trebala smanjiti poreze i doprinose na plate, što bi bilo usmjereno na povećanje neto plata radnika, dok za penzionere, prema njihovom mišljenju, treba uskladiti rast penzija sa rastom troškova života.
federalna.ba