Uoči lokalnih izbora registrovan rekordan broj birača iz dijaspore, najviše iz Srbije i Hrvatske. Dario Jovanović: Ne znamo razmjere ovog problema i stvarnog broja građana čiji su podaci na ovaj način zloupotrijebljeni
Nakon što je Centralna izborna komisija BiH utvrdila spisak birača izvan BiH koji ostvaruju pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima zakazanim za 15. novembar iz dana u dan na površinu isplivava sve veći broj informacija o ogromnom broju nepravilnosti. Najčešći su krađa identiteta, te zloupotreba ličnih podataka, a politički centri moći koriste čak i identitete mrtvih osoba.
Na ovogodišnjim lokalnim izborima utvrđeno je da pravo na glasanje izvan BiH ima 101.771 birač, što je rekordan broj glasača iz dijaspore na lokalnim izborima. Ova brojka bi bila čak i dvostruko veća nego na lokalnim izborima 2016. kada je na spisku birača izvan BiH bilo 65.453 osoba da CIK nedavno nije donio odluku o odbijanju prijave za 27.960 birača zbog niza utvrđenih nepravilnosti.
Posebno bode u oči to što je od ukupnog broja od 101.771 birača više od pola registrovano u Srbiji i Hrvatskoj. Kako saznajemo, u Srbiji je registrovano više od 29.000 birača, dok je u Hrvatskoj više od 23.000 njih.
Upravo ove brojke u našim susjednim zemljama najviše govore o mobilizaciji nepostojećih birača a motiv za tako nešto su, primjerice, nastojanja da se u povratničkim općinama na području RS-a ishoduju rezultati po mjeri onih koji su u većini.
Dario Jovanović, direktor koalicije „Pod Lupom“, koju finansira EU, Američka vlada i OSCE, kaže za Fokus.ba da je simptomatično to da je više od pola prijavljenih iz Srbije i Hrvatske, ako znamo da to nisu države u koje se najmasovnije iseljava stanovništvo BiH niti su države u kojima živi najveća bh. dijaspora.
„Također, imamo slučajeve da je iz pojedinih opština prijavljeno više od 5.000 građana putem pošte. Imamo pojedine opštine poput Dobretića gdje će 37 posto ukupne populacije ili birača glasati putem pošte, dakle svaka treća koverta, ako svi glasaju. Ali pošto znamo da je izlaznost 50 posto to znači da će skoro podjednak broj ljudi glasati unutar zemlje i putem pošte. Ovaj obim zloupotreba je toliko alarmantan da pod hitno treba razmotriti ozbiljne korake. Mi od 2018. zagovaramo objavu biračkog spiska za glasanje putem pošte. Konačno ga imamo. Radimo trenutno analizu koju ćemo objaviti. Vrlo je važno da građani provjere da li ih je neko prijavio za glasanje putem pošte bez njihovog znanja. To sada konačno mogu uraditi. To je krivično djelo i neko mora završti u zatvoru zbog toga, ali to građani trebaju prijaviti“, kazao je Jovanović.
Jovanović ističe da stotine dugoročnih posmatrača Koalicije „Pod lupom“ na terenu u 143 lokalne zajednice već rade četiri sedmice. U prvim sedmicama su, kaže, izvijestili o 238 slučajeva izbornih nepravilnosti. Najveći broj nepravilnosti odnosi se na preuranjeno glasanje putem pošte, zloupotrebu javnih resursa i funkcija.
„Jedna od nepravilnosti koj je također zabilježena u većem broju slučajeva odnosi se na zloupotrebu sistema glasanja putem pošte za državljane koji žive izvan BiH. Koalicija „Pod lupom“ pogotovo u zadnjim danima kada je objavljen izvod iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH dobija svakodnevne pozive i do sada imamo više od 1.000 prijava građana čiji je identitet ukraden odnosno čiji su lični podaci zloupotrijebljeni na način da ih je neko prijavio za glasanje putem pošte bez njihovog znanja. Glasanje putem pošte je na ovaj način, a to se desilo i za prethodne izbore, Opće izbore 2018., ozbiljno narušeno. Skoro da je taj sistem obesmišljen jer mi zapravo ne znamo razmjere ovog problema i stvarnog broja građana čiji su podaci na ovaj način zloupotrijebljeni“, ističe Jovanović.
On kaže da je uglavnom riječ o vrsti izborne nepravilnosti gdje političke stranke koje imaju poluge u vlasti dolaze do ličnih podataka građana putem sistema.
„Dakle onog trenutka kada imate sliku lične karte sa obje strane vi možete izvršiti fiktivnu odnosno lažnu prijavu za glasanje putem pošte u ime te osobe nakon što popunite tzv. PRP-1 odnosno PRP-2 obrasce na stranici CIK-a. Političke stranke su mudre i imaju podatke o tradicionalnim apstinentima na izborima i o mrtvima, te o onima koji su posljednjih izbornih ciklusa iselili iz BiH, a sve to kroz institucije sistema. Dakle ne zloupotrebljavaju se samo lični podaci nego i institucije sistema što je možda i više zabrinjavajuće. Tako ti glasački listići bivaju poslani u inostranstvo, a obično su to Srbija i Hrvatska, i neko umjesto njih glasa, iskoristi njihove glasačke listiće i to se pošalje nazad u CIK. Zbog nedostatka sigurnosnih mehanizama mi ne možemo utvrditi razmjere ovog problema. Skoro da je bolje da ne postoje glasanje putem pošte nego na ovaj način“, rekao je Jovanović.
Ono što je najmanje moguće uraditi, naglašava on, jeste da se tim ljudima kojima je ustavom zagarantovano pravo glasa osigura glasanje kroz dodatne sigurnosne mehanizme koje Koalicija „Pod lupom“ zagovara od 2018. godine.
„To znači da se CIK, SIPA Tužilaštvo BiH obrate institucijama drugih država iz kojih dolazi najveći broj prijava npr. ministarstvima unutrašnjih poslova tih država i provjere da li ljudi koji su se prijavili za glasanje putem pošte zaista imaju prebivalište i žive na adresama na kojima su prijavljeni. Mi imamo i podatke da se zloupotrebljavaju podaci osoba koje žive u BiH, pa čak sada imamo informacije iz pojedinih opština da su ljudi pristali na to da ih neko prijavi za glasanje putem pošte jer to je jedini način jedne političke stranke da će taj birač glasati za njih“, istaknuo je Jovanović.
Kada je riječ o drugim zemljama gdje je registrovana najviše birača, nakon Srbije i Hrvatske, najviše ih je iz Njemačke, više od 16.500, Austrije (više od 9.100), Švicarske (više od 6.100), te Švedske više od 4.000 birača.
Piše: Amil DUČIĆ
Izvor: fokus.ba