Brčko distrikt BiH već godinama je mjesto na kojem djeluje nekoliko privatnih visokoškolskih ustanova, ali grad nikada nije razvio obilježja univerzitetskog centra. Nema studentskih domova, nema vidljivog studentskog života niti infrastrukture kakva prati univerzitetske gradove. Uprkos tome, prema javno iznesenim procjenama pojedinih političara i predstavnika civilnog društva, sa visokoškolskih ustanova koje djeluju na području Distrikta izdato je više od 10.000 diploma.
Taj nesrazmjer između broja izdatih diploma i realnog akademskog života sve češće otvara pitanje kvaliteta visokog obrazovanja u Brčkom, ali i efikasnosti institucija koje bi trebalo da nadziru rad privatnih univerziteta.
U središtu posljednje javne političke rasprave u Brčkom našao se Univerzitet „Privredna akademija“, koji, prema javno dostupnom registru HEA u trenutku pisanja ovog teksta, nije upisan u državni registar akreditovanih visokoškolskih ustanova.
Prema podacima iz javno dostupnog registra akreditovanih visokoškolskih ustanova koji vodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine (HEA), dio visokoškolskih ustanova koje djeluju u Brčko distriktu akreditaciju je dobio godinama nakon početka rada.
Rasprava je dodatno dobila na značaju kada su se pred zastupnicima Skupštine Brčko distrikta BiH našla dva elaborata ovog univerziteta o statusnim promjenama i osnivanju novih organizacionih jedinica.
Elaborati dva puta odgađani, pa ipak usvojeni
Jedan od elaborata odnosi se na osnivanje Fakulteta zdravstvenih nauka i biomedicine, što je izazvalo posebnu pažnju zbog činjenice da bi takva ustanova obrazovala kadrove u izuzetno osjetljivoj oblasti zdravstvenog sistema.
(Odluka o usvajanja elaborata)
Rasprava u Skupštini pokazala je duboke podjele među zastupnicima. Elaborati su dva puta skidani sa dnevnog reda, da bi se nakon toga ponovo našli pred zastupnicima.
Na kraju su ipak usvojeni, čime je otvoren put za osnivanje novih organizacionih jedinica Univerziteta „Privredna akademija“. Jedini glas protiv dao je nezavisni zastupnik Adnan Karamujić. Problem privatnih univerziteta u Brčkom, prema njegovoj ocjeni, godinama se izbjegava otvoriti do kraja.
„Ja sam protiv šupa bilo kakve prirode – a to su upravo to. Butici diploma, benzinske pumpe, trafike“, rekao je Karamujić u razgovoru za InfoRadar.
Rasprava o elaboratima tako je otvorila mnogo šire pitanje – kako je moguće da se u Distriktu otvaraju novi fakulteti dok se istovremeno godinama vodi polemika o kvalitetu postojećih visokoškolskih ustanova.
Univerziteti i mreža utjecaja
Rasprave o privatnim univerzitetima u Brčkom godinama prate i pitanja o njihovim vezama sa ljudima iz javnog života i institucijama. U sistemu visokog obrazovanja pojavljuju se osobe koje istovremeno obavljaju funkcije u javnim institucijama, dok su na univerzitetima angažovane kao predavači ili saradnici.
Jedan od primjera je šef Policije Brčko distrikta BiH Goran Pisić, za kojeg sam Univerzitet “Privredna akademija” u svojim objavama navodi da je angažovan kao asistent na ovoj visokoškolskoj ustanovi, dok je njegova supruga, prema podacima iz Registra zaposlenih u javnim institucijama Distrikta, na toj ustanovi diplomirala.
Takve veze, prema ocjenama dijela javnosti i pojedinih političkih aktera, otvaraju pitanje mogućeg sukoba interesa i utjecaja na percepciju rada visokoškolskih ustanova. U javnim raspravama otvoreno je i pitanje načina na koji se pojedini privatni univerziteti promovišu u medijskom prostoru.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da je Željko Petrić koji je, prema dostupnim podacima iz poslovnih registara, vlasnik Univerziteta „Privredna akademija“ u Brčkom, ali i vlasnik Radio-televizije “Puls”, medija koji u svom programu aktivno promoviše ovaj univerzitet, njegove fakultete i studijske programe, a djeluju u okviru iste poslovne strukture “EXPRESS – PROMET” d.o.o.
Takav odnos dodatno otvara pitanje mogućeg sukoba interesa između obrazovne institucije i medija koji je promoviše, posebno u kontekstu javne debate o kvalitetu visokog obrazovanja u Distriktu. Karamujić je upozorio da gotovo svaki privatni univerzitet u Distriktu ima neku vrstu veze sa ljudima iz javnog života. Istovremeno je naveo da je nakon otvaranja ove teme bio izložen snažnim pritiscima.
U periodu između odgađanja elaborata i njihovog konačnog usvajanja u Skupštini, kako tvrdi, suočio se sa prijetnjama smrću i različitim oblicima pritisaka.
(Screenshot Viber komunikacije iz grupe RTV Puls Brčko – objavio Adnan Karamujić)
Na naš upit tokom snimanja kadrova ispred Univerziteta “Privredna akademija”, Željko Petrić nije bio zainteresovan za davanje izjave.
Sumnje u vjerodostojnost diploma
Na problem kvaliteta visokog obrazovanja u Distriktu godinama upozoravaju i predstavnici civilnog društva.
Predsjednik Udruženja građana „Demos“ Božidar Jović navodi niz primjera koji dovode u pitanje vjerodostojnost pojedinih diploma izdatih na privatnim visokoškolskim ustanovama. U praksi se, kako upozorava, pojavljuju slučajevi koji su teško objašnjivi iz akademske perspektive.
„Imamo slučajeve da ljudi koji su završili fizičko vaspitanje upisuju matematiku na četvrtoj godini i završe“, naveo je Jović u razgovoru za InfoRadar.
Pojedini četvorogodišnji studiji završavani su za znatno kraće vrijeme, dok se u nekim slučajevima godine studiranja ne poklapaju sa godinom izdavanja diplome. Upozorava da problem visokog obrazovanja u Brčkom ne vidi samo kao pitanje akademskih standarda, već i kao pitanje sigurnosti društva.
„Plašim se za svoju djecu i za generacije koje dolaze. Ako dopustimo da ljudi bez stvarnog znanja dobijaju diplome i sutra rade u javnim institucijama, zdravstvu ili obrazovanju, onda svi snosimo posljedice“, kaže Jović
Podsjeća da su privatni univerziteti u Brčko distriktu godinama radili prije nego što su dobili akreditaciju u sistemu osiguranja kvaliteta visokog obrazovanja u BiH. Evropski univerzitet i Internacionalni univerzitet u Brčkom akreditovani su tek 2022. godine, iako je sistem akreditacije visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini u primjeni još od 2013. godine.
„To znači da se mora postaviti pitanje šta je sa diplomama koje su izdavane u periodu između početka primjene sistema akreditacije i trenutka kada su univerziteti konačno dobili akreditaciju“, upozorava Jović.
Upravo taj vremenski period godinama je u središtu javnih rasprava o validnosti diploma izdatih na privatnim univerzitetima u Brčko distriktu, a iz civilnog sektora procjenjuju da ih ima na stotine u javnoj upravi. Posebno problematičnim smatra izmjene Zakona o visokom obrazovanju Brčko distrikta BiH iz 2018. godine. Tada su uklonjene odredbe koje su ranije bile usklađene sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH.
Problemi sa kvalitetom i nadzorom nad privatnim visokoškolskim ustanovama godinama su predmet rasprava širom Bosne i Hercegovine, posebno nakon uvođenja sistema akreditacije predviđenog Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH.
(Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH, Član 54)
Prema tom državnom zakonu, osobe koje završe fakultet koji nema akreditaciju ne mogu biti zaposlene u javnom sektoru, U Brčko distriktu je, međutim, izmjenama Zakona ta odredba uklonjena.
(Zakon o visokom obrazovanju Brčko distrikta BiH – Član 37 iz 2008. / Član 12 iz 2018)
Time je, prema ocjenama iz civilnog sektora, otvoren prostor da se u konkursnim procedurama provjerava samo formalno postojanje diplome, dok se status visokoškolske ustanove koja ju je izdala često ne provjerava. Jović smatra da je takvo zakonsko rješenje otvorilo prostor za zloupotrebe.
„To je stvorilo sistem u kojem je važnije imati papir nego znanje“, upozorava on i poziva građane da se za svoja prava bore kroz obraćanja nadležnim institucijama.
Pitanje kvaliteta visokog obrazovanja u Brčkom tako prevazilazi akademsku raspravu i postaje pitanje javnog interesa, jer se diplome izdate na tim ustanovama koriste i prilikom zapošljavanja u javnim institucijama.
Studenti upozoravaju na sporni registar akreditacija
Na niz nepravilnosti ukazala je i inicijativa studentskih aktivista „Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“.
U svojoj analizi studenti su ukazali i na konkretne podatke iz registra akreditovanih visokoškolskih ustanova. Prema podacima koje su objavili, akreditacije Evropskog univerziteta u Brčkom i Internacionalnog univerziteta u Brčkom u registru su u jednom trenutku bile označene kao istekle 2. februara 2026. godine, da bi naknadno taj datum bio izmijenjen na 7. mart 2026. godine.
Takve izmjene bez dodatnog objašnjenja, upozoravaju studenti, otežavaju praćenje statusa visokoškolskih ustanova i stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost za studente.
U analizi se navodi i slučaj Internacionalnog univerziteta u Brčkom, za koji je Inspektorat Distrikta ranije izdao nalog za zabranu rada. Uprkos tom nalogu, Univerzitet je nastavio sa radom, dok je Apelaciona komisija cijeli postupak vratila na početak.
Takve situacije, navode studentski aktivisti, dodatno ukazuju na neusklađenost između različitih institucija koje imaju nadležnosti u oblasti visokog obrazovanja.
Slučaj ‘Kallos’ i prebacivanje studenata
Kontroverze u vezi sa privatnim univerzitetima dodatno su pojačane nakon zatvaranja Univerziteta „Kallos“ u Tuzli, kojem je Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog kantona zabranilo rad.
Nakon te odluke oko 350 studenata ostalo je bez jasnog statusa, a dio njih je prebačen na Evropski univerzitet u Brčkom.
Obje ustanove, prema dostupnim podacima iz poslovnih registara, povezuju se sa istim vlasnikom – Nedeljkom Stankovićem, koji je član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, zbog čega je u javnosti kritikovan zbog potencijalnog sukoba interesa.
(Screenshot HEA)
Takvi slučajevi dodatno su pojačali sumnje da pojedini univerziteti funkcionišu kao međusobno povezani sistem, u kojem se studenti i studijski programi premještaju između institucija.
Upozorenje medicinske struke
Na potencijalne posljedice nekontrolisanog razvoja visokoškolskih ustanova, posebno kada je riječ o zdravstvenim naukama, upozorava i dr. Miralem Jašarević, kardiohirurg iz Njemačke i suosnivač telemedicinske platforme www.doktu.co.
Govoreći za InfoRadar, Jašarević upozorava da kvalitet obrazovanja direktno utječe na sigurnost građana.
„Ako univerzitet nema akreditaciju, ako ljudi koji tu predaju nemaju ozbiljne karijere i ako ga nema ni na jednoj relevantnoj rang-listi univerziteta, to ne može biti dobar univerzitet“, naglašava on i poručuje:
„Dužnost je cijelog društva da takve pojave osudi i pokuša zaustaviti.“
Stav vlasti: Odluke zasnovane na mišljenju struke
Iz Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH odbacuju tvrdnje da je riječ o sistemskom problemu. Šef Odjeljenja Senad Osmanović ističe da su odluke o visokom obrazovanju donesene na osnovu mišljenja stručnih institucija sa državnog nivoa.
„Ljudi od struke sa državnog nivoa dali su svoje mišljenje. Da je mišljenje bilo negativno, bespredmetno bi bilo da o tome uopšte raspravljamo“, poručio je Osmanović.
Istovremeno je i ranije ukazivao da eventualne nepravilnosti u radu visokoškolskih ustanova predstavljaju pitanje za nadležne istražne institucije, a ne za administrativne organe.
Pozivi da se uključi SIPA
Uprkos dugogodišnjim javnim polemikama o radu privatnih univerziteta u Distriktu, do danas nije poznato da je pokrenuta sveobuhvatna institucionalna provjera validnosti diploma izdatih u tom periodu. Mogućnost uključivanja državnih istražnih organa sve češće se spominje u javnim raspravama. I sam šef Odjeljenja za obrazovanje ranije je navodio da je, u slučaju sumnji na nezakonitosti, nadležnost državnih istražnih institucija, uključujući SIPA-u, da provjere eventualne nepravilnosti u radu visokoškolskih ustanova.
Sličan stav iznosi i zastupnik Adnan Karamujić. U razgovoru za InfoRadar upozorava da bi, ukoliko postoje sumnje u nezakonitosti, slučaj trebalo da provjere istražni organi. Za sada, međutim, ozbiljna institucionalna istraga o radu privatnih visokoškolskih ustanova u Brčkom nije pokrenuta.
Rasprava o privatnim univerzitetima tako ostaje otvorena, a jedina javna visokoškolska ustanova koja djeluje na području Brčkog je Ekonomski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Dok jedni tvrde da je riječ o legitimnom razvoju visokog obrazovanja, drugi upozoravaju da sistem bez jasnih kontrola i transparentnosti može postati prostor u kojem se diplome izdaju brže nego što se stiče znanje.
A upravo to pitanje sve češće se postavlja u Brčkom – koliko je diploma izdato i koliko znanja zaista stoji iza njih?
Izvor: inforadar