U amfiteatru Behram-begove medrese danas je upriličeno “Sjećanje na život i djelo Osman ef. Kavazovića” koji je preminuo u augustu prošle godine.
Programu u Behram-begovoj medresi prisustvovali su Husein-ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović.
O liku i djelu Osman ef. Kavazovića govorio je vojni muftija u penziji Hadis ef. Pašalić, koji je kazao kako je upoznao Osman efendiju 1993. godine.
-U agresiji na BiH svi smo imali različite uloge i prolazili kroz različita iskušenja. Uloga i iskušenja Osman efendije nije bilo nimalo lahko. On je u ratu bio i muhadžir jer je protjeran iz Brezovog Polja, prije toga je bio u logoru, a nakon razmjene bio je pripadnik Armije R BiH i odlikovan Zlatnim ljiljanom. Kada govorimo samo o tom dijelu Osman efendija je i muhadžir i logoraš i gazija – kazao je Hadis ef. Pašalić.
Osman-ef. Kavazović je rođen u Jelovče Selu kod Gradačca. Obavljao je imamsku dužnost u Brezovom Polju kod Brčkog, gdje ga je zatekla agresija na Bosnu i Hercegovinu.
-Osman ef. Kavazović je nama dobro poznata ličnost i on je puno pisao. Svoje radove je objavljivao najčešće u listovima Islamske zajednice, ali je učestvovao u nastajanju šest knjiga. Bio je historičar, etnolog, hroničar i u jednom vremenu bio je najaktivniji imam u Posavini. Spomenuo bih dvije knjige i to: Azizija džamija u Brezovom Polju i Drugi korpus slobodi pjeva. Osman efendija se oduživao ljudima i svakoj sredini u kojoj je bio – kazao je dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja iz Tuzle.
Osman ef. Kavazović bio je borac Armije Republike Bosne i Hercegovine, a u toku agresije zatvaran je u logor Luka – Brčko a potom u logor Batković. Sa još 60 logoraša iz logora Batković Osman-ef. Kavazović razmijenjen je 13. oktobra 1992. godine. Odlikovan je najvećim ratnim priznanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine Zlatni ljiljan.
-Malo je poznato da se Osman ef. Kavazović intenzivno bavio naučnim radom. Objavio je 19 naučno-istraživačkih radova. Uz to napisao je 112 priloga u Preporodu i šest zasebnih publikacija. Naučio sam od njega da ne postoje velike i male teme nego da su sve teme bitne – kazao je hafiz dr. Elvir Duranović.
Radovi Osman ef. Kavazovića vezuju se za džamije u kojima je radio, poput džamije Azizije u Brezovom Polju, ali su prisutni i njegovi etnološki radovi. Osman ef. Kavazović je volio ljude, ali je izuzetno volio svoj rodni kraj.
