Christian Schmidt objavio je ostavku na mjesto visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Objavio je to novinar Michael Martens u njemačkom Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Bivši njemački ministar poljoprivrede obavijestio je u nedjelju Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) da će se povući.
Christian Schmidt lično odlučio da završi svoju službu
Nakon gotovo pet godina, “Christian Schmidt je lično odlučio da završi svoju službu u provedbi mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini”, navodi se u saopćenju Schmidtovog ureda, Ureda visokog predstavnika (OHR). Dodao je da će nastaviti obavljati svoju funkciju dok se ne pronađe njegov nasljednik.
Kako navodi FAZ, u posljednje vrijeme očigledno se, kako sugerira Schmidtova reakcija, traži da on odmah podnese ostavku. Washington navodno želi postaviti nasljednika kojim je lakše upravljati.
Kako se dalje izvještava, Schmidt će u utorak podnijeti svoj izvještaj u Vijeću sigurnosti UN-a.
Vijeće sigurnosti bi moglo preispitati imenovanje visokog predstavnika
Podsjetimo, Fokus je protekle sedmice objavio da bi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) po prvi put moglo preispitati imenovanje aktuelnog visokog predstavnika u BiH.
Prema diplomatskim izvorima, spomenuta je jedna opcija koju bi Vijeće sigurnosti moglo razmotriti. A to je da od podsekretarke za pravna pitanja i pravne savjetnice Elinor Jane Britt Hammarskjöld zatraži da pruži pravno mišljenje o procedurama imenovanja visokih predstavnika. I to prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.
Amerikanci žele predstavnika kojim se može lakše upravljati
Prema pisanju FAZ-a, Sjedinjene Države već mjesecima vrše pritisak da Schmidt napusti funkciju i žele postaviti nasljednika kojim bi se moglo bolje “upravljati”.
Washington, međutim, ne može samostalno imenovati visokog predstavnika bez šire podrške Vijeća za provedbu mira.
Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch rekao je za FAZ da Sjedinjene Države ne mogu jednostrano odlučiti tko će biti Schmidtov nasljednik.
On je, međutim, doveo u pitanje potrebu za daljnjim postojanjem OHR-a. Naveo je da bi preostala neriješena pitanja mogla biti prenesena u pregovaračka poglavlja procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
Schmidt je tijekom mandata više puta koristio široke bonske ovlasti.
U srpnju 2023. nametnuo je izmjene Kaznenog zakona BiH kojima je neprovođenje odluka visokog predstavnika postalo kazneno djelo.
Na temelju tih odredbi Sud BiH je 2025. osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je u subotu u Moskvi izjavio kako očekuje da će Vijeće sigurnosti UN-a poništiti sve Schmidtove odluke.
Schmidt je 2022. izmijenio izborna pravila u Federaciji BiH, u dijelu koji se odnosi na izbor izaslanika ua gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda i uspostavu vlasti.
Tim izmjenema spriječena je mogućnosti da brojnije bošnjačke stranke preglasaju hrvatske predstavnike i izbace ih iz vlasti. Bošnjačke stranke u Sarajevu zbog toga su oštro prosvjedovale ispred sjedišta OHR-a tražeći smjenu Schmidta.
U izvješću za VS UN-a i pitanje “trećeg entiteta”
U posljednjem izvješću koje će predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a, Schmidt upozorava na “rastakanje” države Bosne i Hercegovine i sve ozbiljnije prijetnje njezinu teritorijalnom integritetu. Posebno ukazuje na politiku Republike Srpske i njezina dugogodišnjeg lidera Milorada Dodika.
Schmidt u izvješću upozorava i na retoriku usmjerenu protiv Bošnjaka na etničkoj i vjerskoj osnovi, kao i na prijedloge o uspostavi “trećeg entiteta” za Hrvate u BiH, koje opisuje kao pokušaje podjele zemlje po etničkim linijama.
“Srpska kuća” uprkos upozorenjima supervizora za Brčko distrikt
Schmidt se u izvještaju osvrnuo i na formiranje “Srpske kuće” u Brčko distriktu.
“Pitanje ‘Srpske kuće’, tj. nekretnine koju je kupila Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske radi proširenja svojih aktivnosti u Distriktu, još uvijek nije riješeno”, naveo je.
Podsjećanja radi, Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske je stručna služba Vlade Republike Srpske namijenjena pružanju ugostiteljskih usluga Vladi i drugim institucijama entiteta, ako to odobri Vlada Republike Srpske.
Supervizor je prenio svoj stav vlastima Distrikta i Vladi Republike Srpske u dva pisma poslana 31. jula i 22. septembra 2025. godine. Podsjetio je da Konačna arbitražna odluka predviđa da “nijedan entitet, međutim, neće vršiti nikakvu vlast unutar granica Distrikta, koji će administrirati to područje kao jedna unitarna vlada”.
Ova odredba je dodatno osnažena Statutom Brčko distrikta, čiji član 1. uspostavlja fundamentalni princip da će entiteti unutar Distrikta vršiti samo one funkcije i ovlaštenja koja su entitetima dodijeljena ovim Statutom kako je napisan u vrijeme stupanja Statuta na snagu.
“Generalni sekretarijat Vlade Republike Srpske obavijestio je o svojoj namjeri da zatraži odobrenje Vlade Distrikta za rad Ugostiteljske službe Vlade Republike Srpske na teritoriji Distrikta. Budući da nijedna odredba Statuta Brčko distrikta ne ovlašćuje Vladu Brčko distrikta da izda takvo odobrenje, supervizor je pozvao Vladu Republike Srpske da preispita svoju kupovinu, bez obzira na to, 20. februara 2026. godine Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske službeno je zatražila od Vlade Distrikta izdavanje odobrenja za osnivanje svoje podružnice u Distriktu”, navodi se u izvještaju, prenosi Klix.ba.
Fokus.ba, tportal.hr, zenitba, Agencije