Brčanska javnost je nedavno obaviještena da se neće saznati kako su posmrtni ostaci žrtava Srebrenice završili u dvorištu doktora Nebojše Mravovića.
Nažalost, to sve je zbog fragmentiranosti zakona u BiH i načela zabrane retroaktivnosti zbog čega smo ostali bez ključnog odgovora.
Fragmentiranost zakona: zašto pravda izostaje?
Problem fragmentiranosti zakona u BiH nastao je zato što se nakon rata paralelno primjenjivalo više različitih krivičnih zakona – stari jugoslavenski, entitetski i kasnije državni. To je stvorilo pravnu nedosljednost u predmetima ratnih zločina.
U predmetima poput ovog, tužilaštvo se suočava s dilemom: da li primijeniti stari zakon (koji dopušta zastarjelost) ili novi (koji zabranjuje zastarjelost). Ako se odluči za stariji zakon, slučaj se zatvara bez istrage. Ako se primijeni novi, postupak se može voditi. Upravo ta pravna fragmentacija omogućava da se slučajevi ratnih zločina “zaustave” na procesnoj osnovi, bez ulaska u meritum.
Problem fragmentiranosti zakona u BiH je sukob između starog i novog pravnog okvira – stari zakoni dopuštaju zastarjelost, dok novi i međunarodni standardi jasno kažu da ratni zločini ne zastarijevaju. To otvara prostor za različita tumačenja i odluke koje porodice žrtava doživljavaju kao nepravdu.
Retroaktivnost i zakoni: zašto nema odgovora?
U krivičnom pravu postoji načelo zabrane retroaktivnosti – novi zakon se ne može primijeniti na djela počinjena prije njegovog donošenja ako bi bio stroži za počinioca. Upravo to načelo tužiteljstva koriste da primijene stari zakon, iako novi zakon i međunarodni standardi jasno kažu da ratni zločini ne zastarijevaju.
Ipak, međunarodni standardi – poput UN Konvencije iz 1968. – jasno propisuju da ratni zločini nikada ne zastarijevaju, što domaće pozivanje na stari zakon čini spornim.
Shodno svemu gore navedenom tužiteljstvo BiH i Brčko distrikta BiH su odlučili da ne uđu u meritum ovog slučaja i nisu se udostojili sebi postaviti ključno pitanje „kako su posmrtni ostaci civilnih žrtava rata sa područja Srebrenice dospjeli u dvorište poznatog brčanskog doktora ortopeda Nebojše Mravovića?“
Umjesto da traže odgovor na pitanje kako su kosti dospjele u dvorište, tužilaštva su se bavila formalnostima – ostavljajući porodice žrtava bez pravde i bez istine.
A.H.I.
