U Brčko distriktu se nalazi jedina međunarodna luka BiH. Taj potencijal je već godinama nedovoljno iskorišten, iako je lokalna vlast proteklih godina uložila desetine miliona KM u kranove i infrastrukturu ove luke. Naime, BiH nije uložila ni marku u održavanje dubine korita rijeke Save, kako bi povećala njenu plovnost. Takav projekt, uz značajna ulaganja, zahtijeva i međudržavnu saradnju.
Potencijal Luke
Riječni saobraćaj je ključni faktor energetske stabilnosti brojnih podunavskih zemalja, poput Srbije, Mađarske, Austrije i Rumunije. Jedan standardni konvoj od četiri riječne barže (teretni brod) mijenja gotovo 500 kamionskih cisterni.
– Nakon godina nezainteresovanosti, BiH bi mogla biti prisiljena da se više okrene riječnom transportu, zbog aktuelnih poremećaja u međunarodnom cestovnom saobraćaju – navodi za „Dnevni avaz“ direktor „Luke“ Perica Josić.
Dodaje da se i zbog gašenja „Koksare“ Lukavac očekuje rast potražnje za koksom.
Tečna goriva trenutno stižu u BiH samo iz Hrvatske. Otvaranjem plovnog puta, BiH bi mogla uvoziti tečna goriva i iz mađarskih i rumunskih rafinerija. Time bi izbjegla cestovne blokade, granične gužve, te značajno snizila transportne troškove, a povećala sigurnost snabdijevanja.
Novca ima ali..
Najveći uspjeh BD-a je što gotovo 82.000 njegovih stanovnika svih vjera i nacija živi složno i bez fizičkih ili administrativnih podjela, navodi za „Dnevni avaz“ Igor Babić, predsjednik Sindikata Brčko distrikta. Dobro je i to što novac nije problem, dodaje on, jer se budžet približava cifri od pola milijarde.
Ali iza te fasade se krije glomazan i trom administrativni aparat, opterećen korupcijom, kao i u ostatku BiH, ističe Babić. Dodaje da ni pravosuđe ne funkcioniše bolje nego u ostatku države, dok radnici u realnom sektoru jedini u državi nemaju kolektivni ugovor, a dio plaće dobijaju u kovertama.
Babić dodaje da je izdašan budžet najvidljiviji u visokim plaćama u javnom sektoru, dok realni sektor klizi ispod standarda u Sarajevu i Banjoj Luci. Ključni projekti poput gradskog stadiona ili bazena čekaju decenijama, dodaje on. Smatra da je višak novca ulijenio administraciju, ali i građane, otupivši im ambicije i motivaciju.
Status Brčkog
Tokom Dejtonskih pregovora entiteti se nisu mogli dogovoriti o statusu ovog grada. Federacija BiH je tražila izlaz na Savu, a Republika Srpska kontrolu nad gradom koji dijeli ovaj entitet na dva dijela.
Odlučio je Arbitražni tribunal za Brčko, pa je 8. marta 2000. godine Brčko postao neutralni, samoupravni distrikt pod suverenitetom BiH, i s američkim supervizorom. Godinama je BD imao imidž grada natprosječnih plaća i višeg životnog standarda. Taj imidž je dosta izblijedio nakon 26 godina.
Izvor: avaz