Velika Britanija je putem svoje izvozno-kreditne agencije UK Export Finance (UKEF) stavila na raspolaganje do četiri milijarde funti za dugoročno finansiranje infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, ali, prema navodima iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, nadležne institucije u BiH do sada nisu pokazale konkretan interes.
Kako je potvrđeno, još od 2021. godine UKEF nudi finansiranje s rokom otplate do 22 godine za zelene projekte, uz fleksibilan uslov da najmanje 20 odsto projekta uključuje britanski udio.
“Iako smo vodili razgovore s institucijama na svim nivoima vlasti, od opština do entiteta i države, nismo primili zvaničan iskaz interesa koji bi omogućio razvoj projekata.
Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje spremno podržati inicijative kao što su putne i željezničke veze Sarajevo–Beograd i nada se da će BiH slijediti pozitivan primjer Srbije. Tamo UKEF finansiranje već podržava realizaciju velikih infrastrukturnih poboljšanja”, naveli su iz Britanske ambasade u Sarajevu.
Projekti u regionu već realizovani
UKEF je agencija Vlade Ujedinjenog Kraljevstva zadužena za promociju međunarodne trgovine i ulaganja kroz konkurentno finansiranje velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata širom svijeta.
U Srbiji je, na primjer, UKEF finansiranje u iznosu od oko 660 miliona evra podržalo izgradnju 120 kilometara dugog Moravskog koridora, prilagođenog 5G tehnologiji. U Sjevernoj Makedoniji zaključen je međuvladin sporazum radi izgradnje brze željezničke pruge i modernizacije zdravstvene infrastrukture, prenosi Fokus.
Sastanci bez konkretnih pomaka
Inicijativa za uključivanje međunarodnih investitora u projekte putne i željezničke infrastrukture u Federaciji BiH pokrenuta je još 30. marta 2023. godine, u vrijeme tadašnjeg premijera Fadila Novalića.
Prema dostupnim informacijama, s aktuelnim premijerom FBiH Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet sastanaka, na kojima se razgovaralo o finansiranju i razvoju brzih cesta i ključnih saobraćajnih pravaca u Federaciji.
U razgovore je bila uključena i londonska grupacija ERG International Group, koja je iskazala interes za projekte poput brzih cesta Bihać–Cazin–Velika Kladuša, Mostar–Široki Brijeg–granica s Hrvatskom, te Tuzla–Brčko–Orašje.
Britanski ambasador u BiH Julian Reilly takođe je održao sastanke s premijerom Nikšićem i ministarkom saobraćaja FBiH Andrijanom Katić, kao i niz tehničkih sastanaka u Javnom preduzeću Autoceste FBiH.
Međutim, prema dostupnim informacijama, na nivou Tuzlanskog kantona zabilježena je opšta nezainteresovanost za realizaciju predloženih projekata.
Model “EPC+F” i zakonske prepreke
Milan Gajić, donedavni regionalni direktor ERG-a, izjavio je da je tokom protekle tri godine pokušavao predstaviti vlastima u BiH model “EPC+F”, koji podrazumijeva projektovanje, izgradnju i aranžiranje finansiranja za državu ili entitet.
“Tu sam veoma blisko sarađivao sa Duškom Krsmanovićem, regionalnim direktorom UKEF-a sa sjedištem u UK ambasadi u Beogradu. Znači UKEF je spreman da da garanciju na 85-95 % totalne investicije, sa uslovom da dobije državnu garanciju (čak je i entitetska dovoljna).
Dakle, da se min. 30 % UK produkta i usluga koriste. Preostalih 5-15 % se finansiraju iz budžeta ili preko komercijalnih banaka, što se takođe može aranžirati. To su dugoročni krediti sa do pet godina grejs perioda i od 14 godina za otplatu, što znači do 19 godina”, pojasnio je Gajić.
Dodao je da su razgovori s predstavnicima vlasti bili pozitivni, ali bez konkretnih poteza.
“Svaki razgovor je bio pozitivan, i uvijek je izjavljena zainteresovanost. Na žalost nije bilo poslije toga nekih konkretnih mjera, kako bi se ti projekti po tom modelu pokrenuli”, istakao je.
Prema njegovim riječima, najveća prepreka je Zakon o javnim nabavkama, koji ne predviđa model kombinovanog finansiranja i izgradnje u jednom tenderu. Kao moguća rješenja naveo je donošenje posebnog zakona (lex specialis) ili zaključivanje bilateralnog G2G sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Poziv na aktivniji pristup
Gajić smatra da vlasti moraju aktivnije raditi na rješenju ukoliko žele ovakav model finansiranja.
“Mislim da vlasti aktivno trebaju raditi na rješenju, ako je taj vid finansiranja i izgradnje poželjan. Na žalost do sada nije bilo nekih ozbiljnijih pokušaja”, naglasio je.
Kao primjer naveo je projekat Moravskog koridora u Srbiji, gdje Bechtel radi po sličnom modelu, uz podršku UKEF-a, uz uslov minimalnog učešća britanskih proizvoda i usluga.
Za sada, ponuda vrijedna četiri milijarde funti ostaje otvorena, ali bez zvaničnog iskaza interesa iz Bosne i Hercegovine.
(Fokus)