U srcu Brčkog, na lokaciji današnje pošte, nekada je stajala džamija Dizdarija — simbol duhovnosti, zajedništva i historije bošnjačke zajednice.
Na svega nekoliko stotina metara zračne linije od tog mjesta, otvorena je „Srpska kuća“, luksuzni objekt koji je Vlada Republike Srpske platila 36 miliona maraka i u koji su smještene tri entitetske institucije.
Paralela između ova dva prostora — jednog koji je nestao iz kolektivne svijesti, i drugog koji se uzdiže kao politički i simbolički centar — bolno oslikava stanje političke nemoći i neorganiziranosti bošnjačkih predstavnika u Distriktu, piše Argument.
Zaboravljena džamija, zaboravljena odgovornost
Džamija Dizdarija koja je nekada stajala u centru Brčkog nije samo vjerski objekt — bila je to tačka identiteta. Njena (ne)obnova, odnosno izgradnja nove džamije na lokaciji centra grada, kao i izostanak bilo kakve ozbiljne inicijative, govori o dubokoj institucionalnoj pasivnosti. Dok se političari pozivaju na „proceduralne prepreke“ i „nedostatak konsenzusa“, građani sve češće postavljaju pitanje: ko zapravo zastupa interese bošnjačke zajednice u Brčkom?
O Dizdariji Dizdarija džamija je podignuta u središtu Brčkog u prvoj polovini 19. stoljeća o trošku Hadži Dizdara Mujkanovića, brata Hadži Paše. Obojica braće su bili prognanici iz Šapca. Jedan brat je dao podignuti džamiju u centru grada, a drugi u naselju Kolobara, poznatu kao Hadži Pašina džamija. Dizdariju džamiju, koja je nosila ime po svome dobročinitelju, komunističke su vlasti porušile 1956. godine za potrebe izgradnje pošte. Naime, zgrada pošte se trebala izgraditi u neposrednoj blizini današnje zgrade Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Trebalo je srušiti staru zgradu poznatu kao zadužbinu braće Kovačević, i na tom mjestu izgraditi novu brčansku poštu. Na taj prijedlog brčanskih vlasti reagirala je Srpska pravoslavna crkva, ne direktno nego preko tadašnjih poznatijih i politički uticajnijih brčanskih Srba. Na kraju se pronalazi novo rješenje - srušiti Dizdariju džamiju.
„Srpska kuća“ — reprezentacija bez ravnoteže
U isto vrijeme, nekadašnji kazino hotel postaje „Srpska kuća“ — objekt sa apartmanima, restoranom, amfiteatrom i uredima. U njemu su već smješteni Uredi Vlade RS, Poreska uprava RS i Fond PIO RS.
Objekt je kupljen od firme „Braco i sinovi“, čiji je vlasnik u bliskim vezama s lokalnim političkim strukturama. Sve je urađeno brzo, efikasno i bez otpora.
Savjetnički ugovori i interesne veze
Dok se jedni objekti grade, a drugi zaboravljaju, u pozadini se odvijaju tihe transakcije. Pojedini bošnjački političari u Brčkom, prema informacijama iz lokalnih izvora, imaju savjetničke ugovore s biznismenima koji su direktno ili indirektno povezani s tenderima i javnim investicijama. Takvi ugovori, često bez jasnog opisa posla, otvaraju pitanje sukoba interesa i političke trgovine.
Politička inertnost kao obrazac
Otvaranje „Srpske kuće“ nije samo administrativni potez — to je poruka. Poruka o organizaciji, odlučnosti i simbolici. S druge strane, džamija u centru Brčkog za koju postoji potreba vjernika i tišina oko nje govore o nedostatku vizije, koordinacije i hrabrosti. Bošnjački politički predstavnici u Brčkom sve češće djeluju reaktivno, bez strateškog pristupa, prepuštajući prostor drugima.
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, kao jedinstvena administrativna jedinica, trebao bi biti primjer ravnoteže i multietničke saradnje. Umjesto toga, postaje ogledalo političke nemoći, gdje se novi simboli jednih grade, a historijski simboli drugih brišu. Dok se „Srpska kuća“ otvara uz fanfare, džamija ostaje tek sjećanje — i podsjetnik da se identitet ne čuva riječima, već djelima.
Argument.ba