Status Brčko Distrikta riješen je Prvim i jedinim amandmanom na Ustav Bosne i Hercegovine, čime je postao ustavnom kategorijom i time sastavnim dijelom Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mislim da svako raspakivanje tog stanja dovodi do bespotrebnih komplikacija, zaoštravanja odnosa sa nesagledivim posljedicama, rekao je Al Jazeeri Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Prema Mujkiću, u svojih dvadeset i pet godina postojanja, Distrikt se pokazao kao relativno uspješan model integracija jedne pluralne zajednice, ne samo u političkom nego i u ekonomskom i obrazovnom smislu.
“Ne smijemo zaboraviti da je jedino u Distriktu rehabilitirana gotovo identična predratna etnička slika. Kao sastavni dio BiH, Distrikt dijeli probleme cijele zemlje, u njemu su prisutni isti politički akteri kao i svugdje drugo, ali način na koji rješava te probleme vidno se razlikuje od ostatka zemlje“, kaže Mujkić, te navodi kako je „jedan od razloga za to taj što je u njegovoj strukturi izbjegnut princip etničke teritorijalizacije, pa su institucije i procedure, htjeli ne htjeli, jedino mjesto za rješavanje problema“.
„Dakle, u Brčkom ne postoje etničke administrativne podjedinice, pa čak, od 2006. godine ne postoji ni međuentitetska linija razgraničenja čime je ideja kondominija dva entiteta ostvarena u potpunosti na način da je cjelokupni teritorij Distrikta pod jurisdikcijom države. Dakle, njegov status je riješen i trajat će dok traje dejtonska struktura državne organizacije. Drugim riječima, njegovo raspakiranje znači i raspakiranje Dejtona“, zaključuje Mujkić.
Kako je nastao distrikt Brčko
Kada se potpisivao Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine, sukobljene strane u Bosni i Hercegovini se nisu mogle dogovoriti oko statusa grada Brčko na sjevero-istoku zemlje, kao i okolnih naselja, tako da je tada dogovoreno da Brčko u tom momentu ne pripadne nijednom entitetu.
Brčko je tako odlukom postalo distrikt, i u praksi ima mnoge odlike samih entiteta, ali je zadržana funkcija „supervizora za Brčko“, koju je tada obnašao Amerikanac Raffi Gregorian. Brčko Distrikt ima svoju vladu, mnoga ministarstva, budžet, i sve što imaju entiteti ili neki kantoni. U samom Statutu Brčko Distrikta piše kako „Ovlaštenja Distrikta po pitanju lokalne samouprave proizilaze iz toga što je svaki od entiteta delegirao Vladi Distrikta sva svoja ovlaštenja u vezi s upravom koja su prethodno vršili dva entiteta i tri opštinske vlasti na teritoriji predratne opštine Brčko, kako je utvrđeno u članu 1(5) ovog statuta“.
Taj član (1) i stav (5) kažu kako „teritorija Distrikta obuhvata cjelokupnu teritoriju opštine Brčko u granicama od 1. januara 1991. godine, a u daljnjem tekstu se navodi kako su nadležnosti javnih organa u Distriktu privreda, finansije, javna imovina, javne usluge, infrastruktura, kultura, obrazovanje, zdravstvena zaštita, zaštita životne sredine, socijalna zaštita, pravosuđe i pravne usluge, policija, stambena pitanja, urbanizam i prostorno planiranje, te ostale nadležnosti neophodne za funkcionisanje Distrikta kao jedinstvene administrativne jedinice lokalne samouprave u skladu s članom 1.
Vlast se u poratnom periodu smjenjivala na različite načine, a Brčko Distrikt je jedna od rijetkih teritorija na prostoru Bosne i Hercegovine gdje su gradonačelnička mjesta obavljali predstavnici sva tri konstitutivna naroda. Trenutni gradonačelnik je Siniša Milić iz SNSD-a, a ono što je vrlo interesantno je da skupštinsku većinu čini čak devet partija od ukupno dvanaest koje su bile parlamentarne na prošlim izborima. Tako su na vlasti Distrikta, SDA, SDP, NiP, Naša stranka, SDS, SNSD, PDP, SP i HDZ, stranke koje na drugim nivoima vlasti vrlo često ni ne komuniciraju, nego se često optužuju.
Nakon najnovije bh. političke krize koja je izazvana poslije nepravosnažne presude Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja na poziciji predsjednika entiteta Republika Srpska, ponovo je pokrenuta priča o „konačnom rješavanju statusa“ Distrikta Brčko.
‘Izgubićete i to što imate’
Političari iz oba entiteta su se pozivali na Brčko. Dok je glavni odbor Stranke demokratske akcije pozvao da se „Brčko Distrikt dodijeli entitetu Federacija BiH“, Dodik je rekao kako „Brčko pripada 50 posto Republici Srpskoj“. Zaprijetio je, rekavši „izgubićete i to što imate“. Tokom jedne konferencije za novinare Dodik je rekao da je nemoguće da se Brčko riješi na štetu entiteta Republika Srpska.
Ideju koja podrazumijeva ne pripajanje Brčkog niti jednom od dva bh. entiteta, dao je Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH, rekavši kako je Brčko ustvari primjer za rješenje političke krize koja opterećuje bosanskohercegovačko društvo. Ne misli da je prijedlog SDA najbolji, te kaže da bi takvo što još više produbilo krizu. Lazović kaže kako bi Brčko moglo postati zaseban entitet, zasnovan na građanskim principima, te dodaje kako bi takav status Brčkog, kao trećeg entiteta, entitet Republiku Srpsku podijelio na dva dijela, čime bi se stvorila situacija za razgovore o novom ustavno-pravnom i teritorijalnom organizovanju države.
Bh. entitet Republika Srpska već sada je podijeljen na dva dijela, iako političari iz tog entiteta uglavnom prešućuju tu činjenicu, pa tako predsjednik RS-a Milorad Dodik često stoji ispred velike zidne mape, na kom je Brčko dio RS-a. U praksi to izgleda kao na slici ispod. Najbližim putem kroz Brčko Distrikt, između jednog i drugog dijela entiteta Republika Srpska ima oko 37 kilometara vožnje.
Cementiranje sopstvenih pozicija
Politička analitičarka iz Banje Luke, Tanja Topić, kaže kako je tematiziranje statusa Brčko Distrikta dobrano uzburkalo duhove.
„Svako izvlačenje ‘Brčkog iz rukava’ dobro dođe za cementiranje sopstvenih pozicija. Iz Republike Srpske čujemo prijetnje o otcjepljenju ukoliko Brčko pripadne Federaciji BiH, prema želji i inicijativi Glavnog odbora SDA, dok drugi smatraju da bi ‘pripajanjem’ Distrikta bio narušen jedan multietnički i funkcionalan model unutar BiH“, dodaje Topić, te kaže kako „međunarodni zvaničnici koriste Brčko kao sredstvo prijetnje, znajući koga i koje rješenje može zaboljeti“.
„Međutim, to ni izdaleka ne znači da će se o statusu Brčkog nešto zaista i izmijeniti, ali očito dođe kao još jedan adut političarima za podizanje tenzija. Oni i opstaju upravo na tim temeljima vlasti“, zaključuje Topić.
I zaista, jedan od međunarodnih zvaničnika, i to trenutni supervizor za Brčko i zamjenik visokog predstavnika, Louis Crishock, je nedavno spomenuo kako bi „ugrožavanje ustavnog poretka države moglo dovesti do preispitivanja arbitražne odluke za Brčko“, te kako bi „svaki pokušaj ugrožavanja državnog poretka mogao imati ozbiljne posljedice po status Distrikta i njegovu specijalnu poziciju unutar BiH“.
Crishock je ovo izavio nakon razgovora s Clintom Williamsonom, predsjedateljskim arbitrom Arbitražnog tribunala za Brčko.
Mesić bi u Posavinu poslao vojsku
Pored svih ovih najnovijih izjava o Distriktu Brčko, pamtimo i nešto starije tvrdnje, poput one bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, koji je izjavio da bi „u slučaju referenduma o nezavisnosti Republike Srpske, u Posavinu poslao vojsku“.
„Hrvatska je jamac Daytonskog sporazuma, a kada bi Dodik referendumom srušio taj sporazum, Republika Sprska bi odmah morala nestati, i zato bih vojno prekinuo koridor kod Brčkog“, izjavio je Stjepan Mesić još 2010. godine, a pamtimo i neke druge izjave, poput one Raffija Gregoriana, bivšeg supervizora za Brčko, koji je sugerisao da bi „trebalo rasporediti NATO snage unutar Distrikta“. Za Al Jazeeru je u martu ove godine izjavio kako je to „predložio kao potez u slučaju nepredviđenih događaja, još dok je bio supervizor za Brčko i prvi zamjenik visokog predstavnika jer je Dodik i tada govorio o secesiji“.
„I dalje mislim da je to korisna preventivna mjera koja može spriječiti mnoge gluposti da krenu s mrtve tačke“, rekao je Gregorian.
Šta misle Brčaci?
A šta misle sami Brčaci? To se rijetko govori u medijima. Gradonačelnik Milić je, kad se kriza počela zahuktavati, pozvao sukobljene strane da Brčko ne dovode u kontekst trenutne krize.
Al Jazeera je razgovarala s još jednim Brčakom, politologom Ćazimom Suljevićem, koji kaže kako se “korisno podsjetiti da je ključni test u procesu arbitriranja o statusu Brčkog (od 1996. do 1999. godine) za vlasti bh. entiteta Republika Srpska bio spremnost na dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma, posebno na pitanjima povratka, sigurnosti povratnika i njihovih političkih i građanskih prava”.
“S obzirom na brojne opstrukcije bh. entiteta Republika Srpska u primjeni Dejtonskog sporazuma u oblasti Brčko, međunarodni arbitar je donio odluku kojom uspostavlja Distrikt kao posebnu administrativno-pravnu jedinicu pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Konačnom odlukom entiteti su ‘trajno i nepovratno’ delegirali prava na Vladu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine”, dodaje Suljević, te kaže kako se “zaštita relevantnih interesa Republike Srpske ostvaruje jačanjem prisustva i uticaja institucija Bosne i Hercegovine u Brčkom”.
“Svaki drugi pristup, uključujući i višegodišnje kršenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Brčkom, vode ka novim nesporazumima”.
Suljević zaključuje da, “što se tiče izjava lidera političkih stranaka iz Sarajeva, one samo potvrđuju dvodecenijsko odsustvo državničke politike prema Brčkom”.
“Brčkog se sjete u rijetkim predizbornim posjetama i populističkim izjavama, i stavovima iza kojih obično ne uslijedi ništa konkretno. Politički okvir djelovanja je davno utvrđen. Ovo je Distrikt Bosne i Hercegovine i to treba potvrđivati konkretnim politikama i djelovanjem”.
‘Distrikt pokazuje da BiH može bolje’
Da li će Brčko ostati kamen spoticanja, ili Bosna i Hercegovina jednog dana cijela može funkcionisati kao Brčko, profesor Mujkić kaže kako „sama činjenica da je manje-više građanska struktura Distrikta amandmanom postala sastavnim dijelom dejtonske ustavne strukture BiH legitimira ideje transformacije BiH ka liberalnijem modelu koji je mnogo prihvatljiviji za europske integracije od ovog ekskluzivističkog i diskriminatornog kakav je u ostatku zemlje“.
„Brčko je dokaz da multietnička zajednica može funkcionirati sasvim dobro bez etnoteritorijalnih osigurača nacionalne ravnopravnosti. Distrikt pokazuje da BiH može bolje i to očito mnogima smeta, osobito onima koji još uvijek pričaju o vjekovnim mržnjama i nemogućnosti života u razlici, što je bila i ostala suština bosanskohercegovačkog političkog, običajnog i kulturnog života“, zaključuje Mujkić.