Prije osmanskog osvojenja u drugom desetljeću 16. stoljeća Brčko je bilo ugarska utvrda i, prema mišljenju Adema Handžića, zvalo se Barka. Kada su Osmanlije osvojili ovu utvrdu, stavili su u nju posadu, pa je Brčko i u osman- sko doba služilo kao vojno uporište. U pravno-administrativnom pogledu Brčko se nalazilo najvjerojatnije prvo u okviru Zvorničkog kadiluka, a kada je 1572. godine osnovan kadiluk Dvije Tuzle (Memlehateyn) ovo područje je došlo pod nadležnost tuzlanskog kadije.
U vojno-administrativnom pogle- du Brčko je bilo pod upravom zvorničkog sandžakbega. Usprkos povoljnom geografskom položaju, malo se zna o povijesti Brčkog. To posebice vrijedi za 17. stoljeće. Iz toga vremena ostalo je nešto podataka iz izviješća biskupa Marijana Maravića iz 1655. godine u kojem je zabilježeno da u Brčkom ima oko 150 kuća i tri džamije.
Također je i Nihad Dostović priopćio nekoliko važnih činjenica koje se odnose na povijest Brčkog u prvoj polovici 17. stoljeća.
Jedan rukopis pod signaturom AFSt/H Q 53 u Arhivu Franckeove zaklade u Halleu (Archiv der Franckeschen Stiftungen in Halle) sadrži dragocjene vijesti o Brčkom sredinom 17. stoljeća i omogućava da saznamo nešto više o ovoj kasabi, ali i o njezinoj okolici iz ovog doba.
Radi se o obračunskoj knjizi zaklade (vakuf) Hadži Alije u Brčkom. Obračunska knjiga vođena je od rama- zana 1058. (19. 9. ‒ 18. 10. 1648.) do ramazana 1066. godine (23. 6. ‒ 22. 7. 1656.).
Ona sadrži imena osoba koje su pozajmljivale novac od ovoga vakufa, kao i imena onih koji su zakupljivali dućane i skladišni prostor za sol koji su pripadali vakufu. Ona također sadrži i podatke o izdacima vakufa.
O vakifu se zna da se zvao Hadži Alija; dakle, on je tijekom svoga života obavio hodočašće u Meku. Njegov otac zvao se Ferhad i, kao i Alija, išao je na hadž u Meku.
Hadži Alija je imao brata koji nije poimenice spomenut, koji je opet imao sina po imenu Husejn (Hüseyn-başa).
Zatim, Hadži Alija je imao i jednu kćerku, koja također nije poimenice spomenuta u obračunskoj knjizi, ali je navedeno ime njezinog supruga, Sulejman-baše, koji je bio nadglednik (nazir) Hadži Alijinog vakufa.
Iz navoda u obračunskoj knjizi može se saznati da je Hadži Alija 1046. godine (10. 8. 1630. ‒ 29. 7. 1631.) bio živ. Budući da se on u rebiulevvelu 1063. godine (30. 1. ‒ 28. 2. 1653.) spominje kao umrli (merhum),9 može se zaključiti da je umro između 29. srpnja 1631. i 30. si- ječnja 1653. godine.
Hadži Alija je upravo te 1046. godine uvakufio i novčani iznos od 173.600 akči.10 Hadži Alija je u Brčkom dao sagraditi džamiju, vjer- sku školu za djecu, karavansaraj, deset dućana, skladište za sol, jedan kameni i tri drvena mosta.
Njegovom vakufu pripadala je i jedna bašča. Džamija i karavansaraj nalazili su se pokraj ušća Brke u Savu. Tu se nalazilo i skladište za sol. Za džamiju je izričito navedeno da je sagrađena 1032. godine (5. 11. 1622. ‒ 24. 10. 1623.).1
Kameni most je sagrađen preko rijeke Brke, a nalazio se ispred džamije. Tri drvena mosta bili su ispred karavansaraja i služili za prijelaz preko ove rijeke. Dućani su bili raspoređeni oko karavansaraja.
Nastavit će se…