U Brčko distriktu Bosne i Hercegovine već duži period na snazi je revizija Konačne arbitražne odluke i postojanje sukoba nadležnosti prema svim institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Ako pođemo od prve premise, kao temeljni princip vladavine prava, sudovi ne mogu donositi odluke na osnovu apsolutnog i vrhovnog tumačenja pravne norme pod plaštom neovisnosti, koja nije provjerljiva i utemeljena u važećem zakonodavnom okviru, sudskoj praksi i pravnoj nauci, jer bi to bilo proizvoljno, arbitrarno i eksenzivno tumačenje propisa. Upravo tako, Apelacioni sud Brčko distrikta BiH je ranije potvrdio da ne postoji neusklađenost Zakona o advokatskoj djelatnosti Brčko distrikta BiH sa Konačnom arbitražnom odlukom, Statutom Brčko distrikta BiH i nalozima Supervizora. Takvo pravno tumačenje, sa oskudnom i površnom pravnom argumentacijom, očitim spornim tumačenjem Ustava BiH, otvorilo je niz spornih pravnih pitanja u praktičnoj primjeni, koji se ne mogu pravno i logično objektivizirati, ako se poštuje hijerarhija pravnih akata.
Apelacioni sud Brčko distrikta BiH može po službenoj dužnosti pokrenuti postupak ocjene ustavnosti bilo kojeg zakona, ako je sporni akt Distrikta na bilo koji način rezultat entitetskih propisa ili propisa na nivou Bosne i Hercegovine koji nisu u skladu sa statusom i ovlaštenjima Distrikta.
Uzimanje nadležnosti Brčko distrikta BiH provodi se u suprotnosti sa Konačnom arbitražnom odlukom.
Prema dostupnim informacijama, Apelacioni sud Brčko distrikta BiH odlučuje o spornom pravnom pitanju, koji se odnosi na pitanje legitimiteta advokatskih kancelarija, prema važećem zakonodavnom okviru koji je na pravnoj snazi u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.
Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa zakonom.
Brčko distrikt BiH je jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine.
Ustav Bosne i Hercegovine, kao i važeći zakoni i odluke institucija Bosne i Hercegovine, izravno su primjenjivi na cijelom teritoriju Distrikta. Zakoni i odluke svih vlasti Distrikta moraju biti sukladni važećim zakonima i odlukama institucija Bosne i Hercegovine.
Aneks II tačka 2 Ustava BiH (kontinuitet pravnih propisa) utvrđuje je da svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine.
Zakon o advokaturi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine („Službeni list SR BiH, broj: 34/89 i 27/91), nikada nije stavljen van pravne snage.
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine bi bilo odgovorno za provođenje Zakona o advokaturi Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana 76 Statuta Brčko distrikta BiH (kontinuitet zakona) propisano je entitetski zakoni i propisi imaju pravno dejstvo na teritoriji Distrikta propisano Nalogom supervizora kojim se ukidaju entitetski zakoni na području Brčko distrikta i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske linije razgraničenja u Distriktu od 04.augusta.2006. godine.
Član II, 1. Ustava Bosne i Hercegovine, propisuje da će Bosna i Hercegovina osigurati najveći
nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, među koja prava svakako spada pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje, pravo na zastupanje, kao i pravo na djelotvorni pravni lijek (pravo žalbe).
Član II, 2. Ustava Bosne i Hercegovine predviđa da će se prava i slobode određene u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima, direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini i ona će imati prioritet nad svakim drugim zakonom u Bosni i Hercegovini.
Ustavom Bosna i Hercegovina je obavezana, da je dužna osigurati najveći nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda i omogućiti ostvarivanje takvih prava pred sudovima, državnim organima ili drugim agencijama za sprovođenje zakona, što nužno zahtijeva postojanje advokature, kao samostalne i nezavisne profesionalne djelatnosti s ciljem pravne zaštite stranaka pred sudovima i drugim državnim organima.
Advokatura u Bosni i Hercegovini ima tradiciju dužu od 140 godina – prvi pisani Zakon o advokaturi donijela je Austro-Ugarska 1883 godine.
Taj datum danas se obilježava kao početak neovisne i samostalne advokature u Bosni i Hercegovini.
Po donošenju konačne odluke u međunarodnoj arbitraži, Distrikt Brčko je uspostavljen 1999. godine kao jedinica lokalne samouprave pod neposrednim suverenitetom državnih institucija Bosne i Hercegovine. Od 2006. u Distriktu Brčko više nisu na snazi zakoni entiteta. Prvi amandman na Ustav Bosne i Hercegovine usvojen je 2009. da se ugradi konačna odluka o Brčkom.
Podjela vlasti je naziv za političku doktrinu koja smatra kako, u svrhu sprječavanja samovolje, veće efikasnosti i postizanja političke stabilnosti, suverena vlast u nekoj državi mora biti ograničena njenom podjelom na dva, odnosno tri segmenta koja su nezavisna jedan od drugog.
Od tih doktrina je najpoznatija ona o trodiobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koju je izložio francuski filozof Montesqieu u svom djelu O duhu zakona.
Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi. Osnovna funkcija ove vlasti jeste izvršavanje zakona, koje u pravilu donosi zakonodavna vlast, odnosno donosi pravne akte potrebne za njihovo izvršenje.
Pravilnom analizom i tumačenjem citiranih propisa, uvažavajući pravne principe i načela, može se utvrditi da Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH (sui generis tijelo) i Vlada Brčko distrikta BiH nema nadležnost da uređuje pitanja advokature.
Ako je to tačno, to bi bilo po narodnoj poslovici „kadija te tuži, kadija ti sudi“.
To je protivno Ustavu BiH i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljih sloboda.
Advokatura u Bosni i Hercegovini nije ustavno – pravna kategorija.
Advokatura u Federaciji BiH nije ustavno – pravna kategorija, ali je ustavno – pravna kategorija na području Republike Srpske.
U Ustavu Republike Srpske advokatura se uređuje kao samostalna i neovisna djelatnost i služba koja pruža pravnu pomoć. Organizacija i rad advokature uređuje se zakonom.
U Brčko distriktu BiH koji je pod direktnim suverenitetom Bosne i Hercegovine, advokatura nije ustavno – pravna kategorija, a nije normirana u Statutu Brčko distrikta BiH.
Ne postoji pravni osnov za donošenje Zakona o advokaturi Brčko distrikta BiH, jer ne postoji ovlašteni predlagač, uvažavajući nadležnosti u diobi vlasti!
Sve institucije Distrikta obavezne su da se pridržavaju svih odluka Tribunala za spor oko međuentitetske linije razgraničenja u oblasti Brčko i svih naloga supervizora za Brčko.
Na osnovu Naloga supervizora kojim se ukidaju entitetski zakoni na području Brčko Distrikta i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Distriktu od 04.08.2006. godine, pod tačkom 7 ovog naloga supervizora advokatska djelatnost nije navedena kao nešto što neće imati uticaja na zakone i propise koji su na snazi u Brčko distriktu na dan izdavanja ovog naloga supervizora.
Samostalnost advokature ostvaruje se između ostalog organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom.
Uređujući oblast advokature mora se omogućiti samostalnost i nezavisnost advokature koju joj garantuju navedeni Međunarodni opšti pravni akti, Ustav BiH i domaći propisi.
Ovisno od stavaka 6 i 7 ovog naloga i osim u slučajevima propisanim u važećem zakonu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koji je sukladan Ustavu, niti jedan postupak bilo kojeg od Entiteta ili bilo koje institucije koja je sastavni dio istih, poduzet na dan ili nakon dana izdavanja ovog naloga, neće imati nikakvo pravno dejstvo u Distriktu ili bilo kojem dijelu istog.
Ovisno od onoga što slijedi prema citiranom nalogu supervizora, svi zakoni Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (“Entiteta”), i svih institucija koje su sastavni dio bilo kojeg Entiteta, odmah prestaju da imaju pravno dejstvo u bilo kojem dijelu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. U mjeri u kojoj su isti na snazi u Brčko Distriktu, svi takvi zakoni se ukidaju danom izdavanja ovog naloga supervizora.
Prema tome, entitetski propisi se ne mogu primjenjivati u Brčko distriktu BiH.
Dakle, Zakon o advokaturi Federacije BiH i Zakon o advokaturi Republike Srpske nema pravno dejstvo u Brčko distriktu BiH.
Naročito iz razloga navedene propise donose parlamenti u entitetima.
Advokatske komore entiteta nemaju pravno dejstvo u bilo kojem dijelu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Brčko distrikt BiH je pod direktnim suverenitetom Bosne i Hercegovine.
Entitetski zakoni navedeni u Aneksu naloga supervizora biti će odmah preuzeti kao zakoni Brčko Distrikta.
Analizom se može utvrditi da se na spisku zakona ne nalazi Zakon o advokaturi FBiH i Zakon o advokaturi RS, a to je ustavno – pravno i statutarno nemoguće.
Očigledno postoji pravna praznina i mora se uspostaviti zakonodavni okvir za advokaturu u Bosni i Hercegovini. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je nadležna na prijedlog Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine riješiti zakonodavni okvir advokature Bosne i Hercegovine i usvojiti Zakon o advokaturi Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina Ustavom obavezana da je dužna osigurati najveći nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda i omogućiti ostvarivanje takvih prava pred sudovima, državnim organima ili drugim agencijama za sprovođenje zakona, što zahtijeva postojanje advokature, kao samostalne i nezavisne profesionalne djelatnosti s ciljem pravne zaštite stranaka pred sudovima i drugim državnim organima ili agencijama i putem pružanja takve pravne pomoći omoguće osiguranje Ustavom i zakonom zagarantovanih prava i sloboda građana, istovremeno doprinoseći ostvarivanju i jačanju ustavnosti i zakonitosti u korištenju prava i sloboda koja pripadaju građanima u modernim demokratskim društvima.
Takođe i dosljedna primjena odredaba Europske konvencije o ljudskim pravima i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i sve ostale odredbe međunarodnih ugovora o ljudskim pravima koji su sadržani u Aneksu I Ustava Bosne i Hercegovine, nalažu uspostavu advokature na nivou države Bosne i Hercegovine, koja će biti uređena propisima usklađenim sa najvišim standardima predviđenim Preporukom Odbora ministara Vijeća Europe Rec(2001)21 o slobodi vršenja advokatske profesije, te preporukom Odbora ministara Vijeća Europe: (81) 7, (84) 5, (87) 18, (93) 1, (95) 12, te u Osnovnim principima o funkciji advokata Ujedinjenih naroda iz 1990., kao i u drugim međunarodno pravnim standardima koji se odnose na obavljanje advokatske profesije.
Prema tome, to su sve razlozi koji ukazuju na neophodnost donošenja Zakona o advokaturi na nivou Bosne i Hercegovine koji će omogućiti ostvarenje svih osnovnih principa i standarda iz oblasti advokature koja također, u ovim reformskim procesima i približavanju Bosne i Hercegovine ka Evropskoj Uniji ulazi u evropsku organizaciju advokature.
O.N.