bdf.brcko@gmail.com

“Progovara(J)mo za pravnu prepoznatljivosti djece rođene zbog silovanja u rata

Udruženje Zaboravljena djeca rata predstavilo je u ponedjeljak u sarajevskoj Vijećnici kampanju “Progovara(J)mo za pravnu prepoznatljivosti djece rođene zbog rata” u okviru koje je postavljena izložba “Progovara(j)mo”

Udruženje Zaboravljena djeca rata predstavilo je u ponedjeljak u sarajevskoj Vijećnici kampanju “Progovara(J)mo za pravnu prepoznatljivosti djece rođene zbog rata” u okviru koje je postavljena izložba “Progovara(j)mo”, javlja Anadolu Agency (AA).

Izložba je u cijelosti posvećena, te koproducirana u saradnji sa ženama koje su kao djeca i mlade osobe preživjele ratno seksualno nasilje i djecom rođenom zbog rata.

Predstavljanjem ličnih priča, eksponata i videosvjedočenja preživjelih i djece rođene zbog rata izložba ima za cilj ukazati na višestruke probleme sa kojima se ove osobe svakodnevno suočavaju, te doprinijeti podizanju svijesti o njihovom položaju u društvu danas.

Ajna Jusić, predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata, podsjetila je da su djeca rođena zbog rata, po prvi put u julu 2022. godine, ostvarila zakonsko priznanje kao civilne žrtve rata, kada je skupština Brčko distrikta napravila prvi značajan korak u Bosni i Hercegovini, tako što je u okviru Zakona o civilnim žrtvama rata koji je usvojen omogućila priznanje statusa.

“Ova odluka Vlade Brčko distrikta je historijska, učinjen je presedan, s obzirom da dosad djeca rođena zbog rata nisu uživala ljudska prava. Dječija prava su tokom 25 potpune nevidljivosti često nailazila na problem političkog i društvenog odbacivanja”, rekla je Jusić.

Podsjetila je da su promjene u Brčko distriktu motivisale Vladu entiteta FBiH da usvoji nacrt Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata koji je također prepoznao djecu rođenu iz čina ratnog silovanja.

“Bitno je naglasiti da je Bosna i Hercegovina prva država u svijetu koja je prva odgovorila na preporuke generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i usvojila model zakona koji je napisan od strane specijalne predstavnice za seksualno nasilje u sukobima”, rekla je Jusić.

Današnjim događajem upućen je poziv predstavnicima vlasti u Federaciji BiH da ujedine svoje kapacitete i političke interese, te zajedničkim glasovima usvoje i Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata na federalnom nivou.

“Naš osnovni zahtjev, od kojeg nećemo odustati je da prava djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja, ne smiju biti pitanje političke ili stranačke volje. Prava djece rođene zbog rata i preživjelih su imperativ, zato što smo ih mi kao država potpisali i ratificirali. Svjesni smo da danas živimo u svijetu i politikama koje svakodnevno proizvode novi val nasilja i negdje na kraju dana rađaju se nove generacije djece rođene kao posljedica seksualnog nasilja”, rekla je Jusić.

Midheta Kaloper Oruli, predstavnica preživjelih i predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 1992-1995, izjavila je da da su zahvalni Vladi FBiH i federalnom parlamentu što su nakon tri decenije smogli snage i pokazali ljudskosti da donesu nacrt Zakona o pravima civilnih žrtava.

“Mi smo djelimično zadovoljni zakonom, ali nismo predviđenim pravima, koje tretira ovaj zakon. Nažalost, naš život, naše godine poprilično mijenjaju neka zakonska prava koja su predviđena Zakonom o civilnim žrtvama rata”, rekla je Kaloper Oruli i dodala:

“Uvijek ste nam govorili da prekinemo šutnju. Evo, prekinuli smo. Progovaramo, borimo se. Gospodo političari u Bosni i Hercegovini, sada je red da vi prekinete šutnju o nama”.

Joeri Maas iz Ureda EU u BiH istakao je potrebu donošenja jedinstvenog zakona o priznavanju žrtava civilnih rata, naročito djece rođene zbog rata.

“Jedan od prioriteta EU je stvaranje okruženja koje će biti povoljno za pomirenje u BiH, koje će stvoriti društvo zasnovano na međusobnom razumijevanju i poštovanju. EU će raditi na tome da se donese usaglašen zakon koji će jednako tretirati prava djece rođene zbog rata”, rekao je Maas.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, istakla je važnost prepoznavanja i priznavanja glasova žrtava seksualnog nasilja u ratu.

“Ne trebamo uzimati zdravo za govotovo potrebu da govorimo o traumi i potrebi za zakonski priznatim pravima. Zato je potrebna hrabrost i odlučnost ovih žena, žrtava, da o tome govore i donesu promjene potrebne za njihovu budućnost i budućnost društva”, rekla je Macdonald.

Izložbu, koja će biti otvorena do petka 9. decembra u Vijećnici, u periodu od 9 do 17 sati, realizovao je Muzej ratnog djetinjstva u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, Fondacijom Krila nade, Udruženjem Psiholab, te uz podršku Ureda Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i Vlade Velike Britanije.

 

 

Izdvojeno