Prijatelj porodice Ekmečić i potpredsjednik Upravnog odbora Fondacije Legat Ekmečić Ćazim Suljević je kazao da je Fadil Ekmečić čovjek koji je neumornim radom na čuvanju i afirmaciji bosanskohercegovačke kulture trajno zadužio Brčko i Bosnu i Hercegovinu.
– Mnogi su ga opisali kao čovjeka bez radnog vremena koji je sjedio za svojim velikim stolom u dnu knjižare u ulici Traversiere 55 u Parizu, okružen knjigama i slikama i neumorno radio i istraživao – i usput prodavao knjige! Uvijek je govorio da je sretan čovjek, premda biti knjižar nije unosno zanimanje, ali je jedino ono punilo njegovu dušu- izjavio je Suljević.
U ime porodice i Fondacije Legat Ekmečić prisutnima se iz Pariza pismom obratila Sela Tecilazić, Fadilova kćerka i predsjednica Fondacije.
– Danas u 14 sati spustili smo u zemlju njegovo umorno tijelo na pariško groblje Groslay gdje je proveo svoje zadnje godine života, ali srce, radove svoga uma i duše, knjige i biblioteku ostavio je ovdje, u svojoj kući u Savskoj ulici u Brčkom.
Legat Ekmečić je riznica i ostavština nekoliko sjajnih članova obitelji koji su s puno ljubavi stvarali i ostavili gradu kao trajni podsjetnik na važnost i vrijednost kulture i umjetnosti, upravo u vremenima koja dugo živimo – političke ispraznosti, besciljnosti i lutanja. Umjetost i kultura su svjetlo, smjer i putokaz u kojem su se Ekmečići uvijek lakše nalazili nego u političkoj ili drugoj moći. Apeliram na sve vas da podržite Legat Ekmečić , ne dozvolite da ode iz Brčkog, jer je on vaš koliko i naš! On predstavlja kulturni potencijal Brčkog kakvo je nakada bilo i kakvo je, i još bolje trebalo postati!- kazala je Sela Tecilazić.
Telegram saučešća uime Bošnjačkog instituta Fondacije Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, inače prijateljske i partnerske institucije Legata Ekmečić, uputio je direktor Instituta prof.dr. Faris Gavrankapetanović u kojem je naglasio da je Fadil Ekmečić bio diplomata, pravnik, knjižar, književnik, humanista i kulturni pregalac koji je ostavio neizbrisiv trag u kulturnoj historiji i Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.
Bogatu biografiju Fadila Ekmečića predstavila je dugogodišnja saradnica i prijateljica Legata Ekmečić Emina Osmić Hajdarević, a program komemoracije vodila je saradnica Fondacije Enida Murselović.
Fadil Ekmečić je rođen 1936. u Humcima kod Čelića, osnovnu i srednju školu završio je u Brčkom, a 1963. ekonomski Fakultet u Beogradu. Radio je u Savezu Sindikata u Brčkom i Tuzli, preduzeću Bosnaplod, te kao profesor sociologije u Gimnaziji i Ekonomskoj školi u Brčkom.
U želji za promjenom sredine i zanimanja 1968. odlazi u Pariz gdje sa bratom Osmanom osniva knjižaru “YugoFrance” koja je bila mjesto susreta mnogih istaknutih ljudi koji su živjeli ili pohodili Pariz, kao što su Abdulah Sidran, Danilo Kiš, Ahmet Romić, Midhat Begić, Miroslav Mika Antić, Jasna Šamić, Mirko Galić i mnogi drugi kulturni radnici i novinari sa područja biše Jugoslavije.
Uz knjižarski rad Fadil Ekmečić je izdao mnogobrojna znanstvena djela o porijeklu jezika i Bosne, o odnosima Jugoslavije i Francuske, te Francuske i Bosne. Kao autor je upisan u registar National Bibliotheque de France sa čak sedam znanstvenih djela i priloga. Među djelima Fadila Ekmečića mogu se izdvojiti: “100 godina Jugoslavena u Francuskoj/La Presence Yougoslave en France depus 100” (Pariz, 1981.), “Prilozi za istoriju Jugoslavena u Francuskoj” (Paris, 1988.), “Bosanac Renne Peletier” (Paris, 1985.), “Pobuna Bošnjaka u Villefrancheu” (Paris, 1997.), “Bosna u Francuskoj” (Paris, 1994.).
Godine 2015. sa bratom Mevludinom Ekmečićem u Brčkom osniva porodičnu zadužbinu pod imenom Fondacija “Legat kuća Ekmečić” čije je vođenje povjereno Fadilovoj kćerci Seli Tecilazić.
Fadil Ekmečić je umro u Parizu 12.septembra 2022. godine u 87. godini.
(FENA) M. L.