Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, poništio je pokušaj vlasti entiteta Republika Srpska da državnu imovinu prebaci na sebe.
Schmidt je u utorak, 12. aprila, obustavio Ukaz predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH, rekao je Schmidt.
Time je stavio van snage Zakon o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj, čime je prvi put upotrijebio Bonske ovlasti. One predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
„Samo država BiH može raspolagati državnom imovinom“, rekao je Christian Schmidt.
Onaj ko ne bude poštovao odluku visokog predstavnika učiniće krivično djelo i zbog toga može biti kažnjen. To proizlazi iz Schmidtove odluke, koju je donio u istovremeno kada i onu o primeni Bonskih ovlasti, da nametne dopune Krivičnog zakona.
„Odluke koje sam danas donio ni na koji način ne umanjuju status entiteta Republika Srpska“, poručio je Schmidt građanima Republike Srpske.
Zakon o nepokretnoj imovini je 5. aprila objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, a usvojen je na sjednici Skupštine Republike Srpske 10. februara.
Vlasti RS upozoravane i ranije
Zakonom o nepokretnoj imovini, kojeg je u februaru usvojila entitetska skupština, je predviđeno da se nekretnine u vlasništvu države Bosne i Hercegovine (BiH), pretvaraju u imovinu Republike Srpske.
Prema ovom zakonu, na RS bi trebalo da bude upisana nepokretna imovina koju koriste entitetske institucije, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji su osnivači RS, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Schmidt je pozvao 7. aprila vlasti RS da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se usvojeni zakon u RS stavio van snage.
Tada je podsjetio na ranije odluke Ustavnog suda BiH, prema kojim je BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javnih dobara. Naveo je i da nadležnost za regulisanje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.
„Ovakvi stavovi ponovljeni su u nekoliko drugih odluka Ustavnog suda BiH, koje se odnose na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, rijeke i druga javna dobra“, istikao je Schmidt.
Zakonom zabranjeno raspolaganje državnom imovinom
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Taj zakon propisuje da je ništavna svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama Zakona.
On je na snazi, sve dok ne bude usvojen novi, „kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, Federacije BiH, RS i Brčko Distrikta „.
Takav zakon do danas nije usvojen.
Sve odluke Ustavnog suda BiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2012. godine stavio van snage zakon koji se bavio pitanjem državne imovine u Republici Srpskoj. Tim zakonom je bilo predviđeno da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS.
Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet.
U septembru 2021. neustavnim je proglašen entitetski Zakon o šumama, a godinu i po ranije, u februaru 2020. Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a.
Ova pravosudna institucija je, također, u februaru 2020. godine ocijenila neustavnim i više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS.
U svim odlukama, navedeno je da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Međunarodni zahtjevi BiH
Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.
Vijeće čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
(Radio Slobodna Evropa, foto: N1)