Participativno mapiranje socio-ekonomskih razvojnih potreba lokalnih zajednica i analiza njihove usklađenosti sa lokalnim razvojnim strategijama i planovima u BiH provedeno u prvoj fazi u 16 gradova/općina/opština u Bosni i Hercegovini uzimajući u obzir zastupljenost lokalnih zajednica s različitim geografskim, etno-nacionalnim i privrednim
karakteristikama.
Siromaštvom su u Brčkom pogođene manjinske grupe a najviše romska zajednica koji trpe kontinuiranu diskriminaciju kako u BiH tako i u Brčkom.
Druga kategorija koja je pogođena siromaštvom su izbjeglice i raseljena lica koja i dalje nisu integrisana u društvo.
Potom tu su i osobe koje nemaju zaposlenje kao i penzioneri sa niskim iznosima penzije, ili osobe treće starosnedobi koje nemaju pristup penzijama.
Pogođeni su siromaštvom i građani koji žive u ruralnom dijelu distrikta, kao što su Prutače.
Potrebni su u Brčkom, prema mišljenju sugovornika, ozbiljni programi zapošljavanja radno sposobnih građana, koji će u obzir uzeti specifične okolnosti pojedinaca i pojedinki kako bi im se pružila mogućnost izlaska iz siromaštva.
Dosadašnji programi nisu dovoljno efikasni pa samo prolongiraju agoniju siromašnih a ni ne rješavaju opterećenost budžeta za socijalna izdavanja.
Gladnih ljudi u Brčkom ima. Sugovornici su i sami svjedočili ovoj pojavi i tvrde da zapravo pravo stanje gladi u društvu nikome nije ni poznato. Pretpostavljaju da je gladnih mnogo posebno u ruralnim dijelovima distrikta, gdje kako kažu ‘vlasti ne zalaze’. Na području Brčko distrikta u funkciji je javna kuhinja sa oko 180 korisnika.
Sugovornici smatraju da je u javnim ustanovama ali i privatnim deficit specijalista disajnih puteva, posebno plućnih oboljenja i alergologa, te da je tih bolesti sve više u društvu. Također smatraju da su oboljenja vezana za prekomjernu izloženost stresu također u porastu. Posebno je prisutan porast oboljelih od multiple skleroze. Što se
tiče pristupačnosti, sugovornici tvrde da je administracija bespotrebno komplikovana i spora, te da poslijedičino odgađanje usluga negativno utječe na zdravlje građana. Inače stiče se osjećaj lošeg servisa koji ne ulaže napore u poboljšanje usluga. Korupcija i političko ili lično privilegiranje pojedinaca je vidljivo i opšte poznata stvar u Brčkom.
Pristup je posebno otežan kada su u pitanju specijalistički pregledi jer je specijalista sve manje i manje.
Na području Distrikta Brčko mladi se žale jer nemaju mogućnost obavljanja praktične nastave. Željni znanja, vještina i želje da pronađu zaposlenje nakon završenog školovanja apeluju na vlasti i privatni i civilni sektor da im se stvore uslovi za neometano obrazovanje. Politici nije mjesto u obrazovnom sistemu, tvrde oni, i traže mogućnost ostvarenja svojih osnovnih prava. Kažu da ova situacija utječe i na njihovu mogućnost pokretanja samostalnih biznisa jer nisu sposobni da nakon škole pružaju samostalno usluge. Kažu da je potrebno da se ostvari komunikacija između njih,
vlasti i privatnih kompanija, te da bi se time mnogo stvari moglo riješiti. Škole u Brčko distriktu ne oskudijevaju opremom posebno digitalnom i tehničkom, a i internet je dostupan. Međutim, metode podučavanja su zastarjele kao i ponuđeno gradivo. Najpopularnija srednja škola je neupitno medicinska. Roditelji i mladi lobiraju da se otvore dodatna odjeljenja. Naravno s nadom da će nakon završene škole otići u inostranstvo i naći adekvatan posao.
Sugovornici smatraju da nedostaje inovativnosti u obrazovnom sektoru i da je krajnje vrijeme da odrasli sjednu za stol ugovore adekvatne reforme u najboljem interesu mladih.
Žene su u Brčkom manje plaćene od muškaraca za obavljanje istog posla. Generalno dolaze teže do zaposlenja i nude im se poslovi najviše u uslužnom sektoru. Sugovornice tvrde da je potrebno da vlasti razmišljaju inkluzivno i predvide rodno osjetljive budžete, te da objezbijede strukture koje omogućavaju ženama neometan pristup radu. U
prvu ruku potrebni su pristupačni vrtići i za siromašne. Nadalje, usluge za stare i iznemogle treba preuzeti država prije nego oslanjati se na besplatan ženski rad. Kao zaključak sugovornici tvrde da ženska prava samo postoje na papiru, a da u realitetu žene nemaju puno izbora.
U Brčko distriktu vodovodna i kanalizaciona mreža ne pokriva sva domaćinstva. Vodovod pokriva oko 70 posto domaćinstava dok kanalizacioni sistem pokriva tek 60 posto domaćinstava. Posebno su ugroženi ruralni dijelovi distrikta. U Brčkom ne postoje aktivna postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda što uveliko ugrožava vodeni život i
život na zemlji, a naravno i zdravlje građana. Podijeljenost teritorije utječe i na tok informacija, tako sugovornici nisu bili sigurni tokom razgovora da li svi građani distrikta plaćaju u istom iznosu vodu i ostale komunalije, te nisu bili sigurni koji dijelovi jesu a koji nisu snabdjeveni vodom.
Strujna mreža na prostoru Distrikta Brčko ima dosta veliku pokrivenost. Potrebna su ulaganja u jačanje strujne mreže i njenu modernizaciju.
U Brčkom je zaposleno oko 70 posto stanovništva i oko 60 posto mladih. Najveća nezaposlenost mladih je između 18-25 godina. Sugovornici smatraju da podaci ne prikazuju realno stanje, te da većina tih mladih radi na crno, tj. da ih
poslodavci ne prijavljuju. Tako da je prvo radno iskustvo mnogih mladih iskustvo diskriminacije i kršenja njihovih radničkih prava.
Mladi kao i stariji smatraju da je najbolji poslodavac u Brčkom javni sektor zbog mogućnosti lakšeg pristupa radničkim pravima, te obzirom da nude ugovore na stalno s kojima je lakše doći do kreditnih sredstava, riješiti stambeno pitanje i sl. Javni sektor je i glavni nosioc ekonomskog razvoja i najveći poslodavac na ovom prostoru, zajedno sa brojnim javnim preduzećima i službama. Nakon javnog sektora dolazi trgovački sektor, veliki trgovački lanci, apoteke, prodaja na veliko i malo i slično. Ne trebamo zaboraviti da je ratna pijaca ‘Arizona’ koja je bila raj za šverc, kupovinu ilegalne robe, oružja i droge upravo nastala u distriktu Brčko. Kasnije Arizona je ‘legalizovana’ i postala jedan od najvećih buvljaka u BiH.
Što se tiče industrije razvijena je prehrambena industrija koja uspijeva da plasira svoje proizvode na strana tržišta. U prvom redu ističe se preduzeće Studen-Agrana Holdinga, jedna od najvećih prehrambenih grupacija u BiH. Zatim firme kao što je Bimal i Fam proizvodnja plastične stolarije i druge prerađivačke industrije, srednjeg ili manjeg
kapaciteta. Oko 18.000 hektara zemlje u Brčko Distriktu je u vlasništvu države koje je većinom neiskorišteno što predstavlja potencijal za pokretanje mnogih poslova.
Istaknuto je da stanje socijalne isključenosti u Brčkom poprima trajni karakter i struktuira se kao model odnosa u društvu na koji se svi akteri pomalo navikavaju. Za neke grupe iz najugroženijih kategorija može se govoriti o stanju dugoročne socijalne isključenosti, koja je nastupila uslijed nedostatka kapaciteta ali i nedostatku mogućnosti za promjenu njihovog nepovoljnog stanja.
Sugovornici su govorili o potpunoj blokadi potencijala za razvoj individualne egzistencije, što za posljedicu ima trend porasta izoliranih osoba iz društvene zajednice. Nejednakosti su kreirane kroz neuvažavanje različitog političkog mišljenja i stavova, nejednak pristup zaposlenju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, te kroz ruralnu, rodnu i digitalnu izoliranost. ‘Stranka je osnova života u Distriktu. Ne znam dalje ali ovdje ako ste stranački nastrojeni, imate i posao, imate doktora, imate sudiju, imate sve. Ako niste u politici, Njemačka’ tvrde sugovornici. Posebno su pogođene osobe iz ruralnih dijelova distrikta koje su fizički izolovane nepostojanjem prigradskog saobraćaja i lošom
infrastrukturom.