Povodom informacija koje su plasirane putem lokalnih i brojnih drugih portala u državi pod vrlo malicioznim naslovom „Izgradnju trase autoceste Sarajevo – Beograd koči Brčko distrikt BiH“, te iznošenja niza netačnih informacija, Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH, daje sljedeće saopštenje:
U tekstovima se navodi da je Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH, kako je istakao ministar Mitrović, predložio trasu dužine 54 km, dok je ranijom planskom dokumentacijom dužina iznosila 31km, i iznio mišljenje da jedan od ključnih problema u realizaciji puta može biti Brčko distrikt BiH.
Obzirom da se u nekim tekstovima ističe i da bi predložena trasa trebala da se reviduje od strane stručnjaka iz JP Autoputevi Republike Srpske i JP Autoceste Federacije ili da se traži druga referentna kuća za projektovanje trase, čime se želi sugerisati zaključak da Zavod nije relevantna kuća, što je krajnje nedobronamjerno, neargumentovano, neodmjereno i maliciozno javno iznošenje takvog mišljenja.
Radi objektivnog informisanja građana i svih ostalih zainteresiranih institucija i pojedinaca iznosimo sljedeće činjenice:
Prostorni plan na koji se poziva uvaženi ministar je važeći plan „Prostorni plan Brčko distrikta Bosne i Hercegovine 2007 – 2017.godine“ koji predstavlja glavni i osnovni planski dokument za Distrikt. U navedenom Planu trasa autoputa Sarajevo-Beograd nije planirana niti na bilo koji drugi način tretirana kako je to izneseno u javnosti.
U predmetnoj planskoj dokumentaciji ranijim planom su na prostoru Brčko distrikta BiH definisane brza cesta Tuzla-Orašje i autoput u pravcu istok – zapad Bijeljina – Banja Luka. Navedenom trasom ove autoceste je planirana gradska obilaznica koja je trebala biti dio trase buduće autoceste, sa dvije trake i jednom zaustavnom trakom i svom pratećom opremom i signalizacijom. Prilikom izrade projektne dokumentacije, a zatim izvođenja radova, nisu ispoštovani uslovi utvrđeni ovim planom, nego je obilaznica isprojektovana kao gradska saobraćajnica sa raskrsnicama u nivou, a ne priključnim petljama, te je i pomjerena osovina trase, čime nisu ispoštovane osnovne planske smjernice, a u smislu troškova izgradnje buduće autoceste, nanesene i ogromne finansijske štete.
Po ovom Planu Brza cesta Tuzla-Orašje kroz Brčko distrikt BiH s jednim priključkom u blizini naselja Brka imala je dužinu od oko 30km kroz teritorij Brčko distrikta BiH.
Dio trase Bijeljina – Banja Luka planiran je kao autocesta sa priključnim mjestima na pozicijama ukrštanja sa postojećim magistralnim i regionalnim putevima i to trasom postojeće obilaznice. Dužina navedene trase na području Brčko distrikta BiH bila je planirana oko 33km.
Iz navedenog je vidljivo da u važećem planu ukupna dužina planiranih koridora iznosi oko 63km.
Izmjenom strateških dokumenata i ciljeva na nivou entiteta, planiranja izgradnje autoceste Sarajevo – Beograd i pomjeranjem kontakt tačaka sa Distriktom, bilo je neophodno usaglašavanje i izmjena prostorno-planske dokumentacije i na području Brčko distrikta BiH kako bi se prostorno-planska dokumentacija usaglasila sa entitetima.
Na osnovu toga Vlada je predložila Odluku o izmjeni i dopuni plana, te je Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, dana 10.03.2021.godine donijela je Odluku o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Brčko distriktu BiH kojom je izrada povjerena Zavodu za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH.
Na osnovu utvrđenih smjernica definisanih od strane nosioca pripreme Gradonačelnik je imenovao interdisciplinarni tim, a Vlada je donijela Odluku o imenovanju tima za praćenje i implementaciju ovog projekta, pri čemu su kao saradnici angažovani najznačajniji stručnjaci u BiH a i šire iz navedenih oblasti koji su zajedno s stručnim licima iz Zavoda za planiranje projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i građenju Brčko distrikta BiH, te metodologijom izrade ove vrste dokumenata utvrdili i analizirali tri osnovne varijante sa pet kombinacija podvarijanti trase autoceste Sarajevo-Beograd na području Brčko distrikta BiH zajedno sa priključnim trasama koje bi predmetni autoput vezale s autocestom prema Vukosavlju (Banja Luci) i dijelom autoputa u Federaciji BiH na području opštine Orašje.
Nakon istraživanja na terenu, te na osnovu potrebne dokumentacija i podloga studiozno se pristupilo izradi višekriterijalne analize, te na maksimalno profesionalan i tehničkoj struci baziran pristup i definisana je optimalna trasa autoputa Sarajevo-Beograd, poštujući od strane entiteta utvrđene priključne tačke na granicama Brčko distrikta BiH. Uvažavajući sugestije i mišljenja stručnog tima kojeg je formirala Vlada, te sugestija i prijedloga od stane predstavnika nadležnih Odjeljenja i javnih preduzeća tokom nekoliko održanih prezentacija, Zavod je dana 30.11.2021.godine dostavio prednacrt Plana nosiocu pripreme – Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Vlade Brčko distrikta BiH
Moramo posebno naglasiti da predloženi dio trase autoputa Sarajevo – Beograd na području Brčko distrikta BiH ima dužinu od cca 33km, a ne 55 km kako je to javnosti prezentirano.
U okviru procesa definisanja i predlaganja najpovoljnije trase na isti način i pod istim kriterijima definisani su i dijelovi trase autoputa na području Brčko distrikta BiH koje će autoput Sarajevo-Beograd na području Brčko distrikta BiH povezati s zapadnim dijelom Republike Srpske u pravcu opštine Vukosavlje na području KO Marković Polje i Federacijom BiH u pravcu Orašja na području KO Krepšić.
Navedena dva koridora koriste dijelom zajedničku trasu u dužini od cca 9km, čime je sa ranijih 63km, dužina svih trasa autoceste kroz Distrikt smanjena na 54km.
Predmetni prednacrt Izmjena i dopuna Prostornog plana 2007-2017.godina je verifikovan i prihvaćen od strane nosioca pripreme Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Vlade Brčko distrikta BiH, dana 3.12.2021.godine.
U vezi navoda koji govore o tome da javna preduzeća Autoceste Federacije i Autoputevi Republike Srpske treba da reviduju ponuđena rješenja, ističemo sljedeće: Zakon o prostornom planiranju i građenju Brčko distrikta BiH, jasno definiše postupak donošenja dokumenata prostornog planiranja, i postoje jasno definisani koraci donošenja zakona. Nakon prihvatanja nacrta od strane nosioca pripreme, Plan se izlaže na javni uvid i organizuje javna rasprava kada svi zainteresirani mogu dati svoje primjedbe i prijedloge.
Zavod je svakako otvoren da sa predstavnicima entitetskih vlasti i resornih javnih preduzeća razgovara i prihvati sve stručne sugestije i primjedbe, ukoliko se predloženo rješenje može poboljšati, a kako to i Zakon nalaže.
Na osnovu svega izrečenog, jasno je da su Zavod i stručni saradnici i konsultanti dali maksimalan doprinos da se utvrde najpovoljnije trase i sve to vrlo transparentno, odgovorno i profesionalno.
Što se tiče referentnosti Zavoda da radi ovakav dokumenat, ističemo da je u Zavodu od oktobra stalno uposleno 13 raznorodnih inženjera, sa nekoliko magistara i dva doktora tehničkih nauka, pravnici i ekonomisti, svi sa višegodišnjim iskustvom, čime je osposobljen za izradu planske i projektne dokumentacije iz okvira svoje nadležnosti, gdje nam je cilj da postanemo jedna on najreferentnijih kuća iz ove oblasti u Bosni i Hercegovini.
Završetak poslova na izradi ovog plana Zavod će do kraja završiti profesionalno i stručno, uz punu odgovornost prema osnivaču i javnosti, i da smo uvijek na raspolaganju za pružanje tačnih i relevantnih informacija., a kako se ne bi donosili pogrešni zaključci u javnosti.
Press Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj