U jeku političke krize, u žižu interesiranja došao je dio države, koji je do sad često bio u sjeni. Riječ je o Brčko distriktu. Ratnohuškačke izjave zrcale se na taj dio Bosne i Hercegovine. Provjerili smo danas šta to kažu i kako razmišljaju ljudi u Brčkom.
Društvena kohezija i zajednički život različitih etničkih grupa – slika je to Brčko distrikta. Svojevremeno su dejtonski pregovori mogli propasti zbog statusa područja Brčkog. Statut distrikta omogućio je reintegraciju. No, zbog aktuelne političke krize ljudi su u strahu, objašnjava novinarka Emina Osmić Hajdarević.
“Iz razgovora sa starijim generacijama mogu reći da su zabrinuti da su se probudili strahovi od nove 92’ godine. Vjerujte da neki čak govore da su podigli novac, da razmišljaju o zalihama hrane i načinima kako napustiti Brčko u slučaju sukoba”, priča Emina Osmić Hajdarević.
Neki građani nam to i potvrđuju. Ima i onih koji smatraju da političari samo neosnovano dižu tenzije.
“Ne znam nisam to osjetila, ni u svojoj duši ni u okolini”, komentar je građanke Brčkog na tenzije.
“Ne postoji mogućnost za rat, nema šanse”, naglašava nam građanin Brčkog.
Na pitanje da li pričaju sa komšijama i da li su oni u strahu, jedan od građana odgovara: “Pravoslavci uopšte ne pričaju o tome, okreću se. Hrvati još gore. Mi Bošnjaci, muslimani što pričamo između sebe i to je to. Ima straha bez daljnjeg.”
“Prepadate narod. Kakav rat? Bilo jednom i to je to”, riječi su, pak, jednog od stanovnika ovog grada.
Iz Vlade Brčko distrikta su jasni – najave u sukobima su neosnovane. Ističu da ovdje nema blokade rada institucija, policija je multietnička, a obrazovanje integrisano.
“Obrazovanje je multietnično, idu djeca svih nacija u iste škole. Kao i roditelj nisam vidio i primijetio, ni kao stanovnik, moja djeca idu u školu, takav dobar odnos se spušta i na druge institucije”, govori nam Željko Antić, glavni koordinator Vlade Brčko distrikta BiH.
No, Brčko ima brojne druge probleme. Građani ističu stranačka zapošljavanja, korupciju i nezaposlenost kao ključne probleme. Sa druge strane, novinara i aktivistu Željka Lazarevića boli činjenica što se o Brčkom ne govori u drugom svjetlu. Pozitivnih primjera je puno, ali se o njima ne priča.
“Mislim da oni trebaju biti zvijezde koje će biti na ekranima. Mislim da ako bi mi medijski radnici ignorisali političare koji prozivaju novinare i kažu ‘vi ste krivi što ste birali da budete novinari, pa ste slabo plaćeni’. Te ljude bih, da sam urednik, uklonio. Ne treba im davati prostora. Dajte nam više kulture, tu nam je spas”, naglašava Lazarević.
Željko je tako pokrenuo udruženje ”Beba više” želeći pomoći ljudima koji se bore sa sterilitetom. Pozitivan primjer su i mladi okupljeni oko Centra za omladinski razvoj – Proni.
“Mladi u Brčkom biće prvi koji će u BiH napraviti aplikaciju koja će sadržavati sve davaoce krvi i bit će dostupni onima kojima su potrebni. Želimo potaći mir i kada vam bude potrebna krv, nećete gledati koje je vjere, nacije, boje kože, nego je bitan ljudski život, mi to potenciramo”, ističe Harun Šabanović.
Sve je to slika međuetničke saradnje mladih u Brčkom. Mladi, kažu neki od njih, ne žele sukobe – nego razvoj i otvaranje radnih mjesta, a ne kopanje rovova.
U neposrednoj blizini Vlade Brčko distrikta nalazi se granični prelaz preko kojeg je prešao veliki broj mladih i svih starosnih skupina – koji su otišli u brojne druge zemlje svijeta i to prije svega zbog osjećaja nesigurnosti, predviđanja opasnih scenarija za ovo područje, te stalnih političkih konflikata.
Autor:Azur Delić
Izvor: N1