bdf.brcko@gmail.com

Godišnjica zatvaranja logora “Dretelj”: “Gledali smo ljude kako umiru, pate i gladuju”

Obilježavanja obljetnice zatvaranja logora “Dretelj” neće biti, kako kažu iz Udruženja logoraša Stolac, jer ne mogu pristupiti tom lokalitetu zbog privatizacije objekta i zbog nepostojanja garancije za sigurnost

Prije 28 godina zatvoren je “Dretelj”, jedan od najvećih i najzloglasnijih logora na području Čapljine, u kome su zatvorenici mučeni, maltretirani i seksualno zlostavljani te svakodnevno izgladnjivani. Sutra, 28. septembra, bivši zatvorenici neće posjetiti ovaj objekat zbog nedozvoljenog ulaska, a neki od njih su svoja bolna sjećanja podijelili u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Amer Đulić je 4. augusta 1993, sa svega 17 godina, uhapšen te prebačen u logor “Dretelj”, gdje je proveo više od 50 dana. Ukupno je u logorima, kao maloljetnik, proveo 233 dana.

“‘Dretelj’ spada u te najgore logore u kojima sam bio zato što smo tu gledali kako ljudi umiru i koliko su gladni, koliko se pate”, prisjeća se Đulić za BIRN BiH.
Dodaje da je u “Dretelju” postojala vojna policija koja je čuvala objekat, te da su oni određivali život i smrt zatvorenika.

“Najteži period ‘Dretelja’ je od 13. do 15. jula ‘93., kad je taj objekat 72 sata bio bez hrane i vode”, opisuje Đulić.

Sjeća se da se jedini obrok servirao od 12 do 14 sati, svaki dan, za oko 2.000 zarobljenika, te da su bile samo 33 porcije i 33 kašike na sve njih. Temperature su tih dana, sjeća se, bile od 35 do 40 stepeni Celzija.

“Jelo se trčeći, u tim kolonama po 11 ljudi. Uzimale se porcije, odvajalo se lijevo, desno ili naprijed, te nakon što je izbrojano 11-12 sekundi, stražar bi rekao ‘gotovo’. Trčalo bi se u pravcu drugih, predavalo se posuđe u ruke”, navodi Đulić, dodajući da su neki obroci bili obična vrela voda.

Pored hangara u kojima su bili zarobljenici, prisjeća se Đulić, postojala je i izdvojena samnica, dimenzija šest sa četiri metra, u kojoj je znalo biti i do 70 osoba, koje su prolazile kroz najgore svakodnevne torture. Maloljetnici i starije osobe su skrivani, kako kaže, tokom posjeta “Crvenog križa”.

Iz Udruženja logoraša Stolac kažu da su veliki broj zarobljenih, od jula 1993. godine, činili vojno sposobni muškarci bošnjačke nacionalnosti, tadašnji pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su u tim trenucima hapšenja i odvođenja bili pripadnici vojske koja ih je hapsila.

“Pili su prljavu vodu koju su im dovozili, ili su bili natjerani da piju mokraću. Zatočenici su od žeđi padali u komu”, navodi se iz Saveza logoraša Bosne i Hercegovine za BIRN BiH.

Kako se dodaje, od osnutka logora negdje oko 3.000 zatočenika, Srba i Bošnjaka, bilo je izloženo maltretiranju, premlaćivanju, silovanju i ubistvima.

“Bilo je i slučajeva da su prisiljavani na homoseksualne odnose između sebe”, navode iz Saveza logoraša BiH.

Za ratne zločine počinjen u logoru “Dretelj” osuđeni su Ivan Medić na 12 godina zatvora, Tonći Rajič na dvije godine zatvora, Ivan Zelenika i Edib Buljubašić na po šest godina zatvora, Marina Grubišić-Fejzić na pet godina zatvora, Ivo Raguž na tri godine zatvora i Dražen Mikulić na godinu i po zatvora. Presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, Mijo Banović je osuđen na dvije i po, a Gojko Granić na dvije godine zatvora.

U maju 1992. godine logor “Dretelj”, bivše skladište za goriva i maziva Jugoslavenske narodne armije (JNA), formiran je od strane Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), tokom prethodnog rata prvobitno je bio namijenjen za civile srpske nacionalnosti, kažu iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica.

“Sve do kraja septembra 1992. godine, Srbi su na ovom mjestu svakodnevno bili izloženi seksualnim zlostavljanjima, raznim vrstama tortura i ponižavanjima”, navode iz Republičkog centra.

Treba napomenuti da Centar još obrađuje veći broj dokumenata u konkretnom slučaju, s ciljem da se postojeći dosjei žrtava kompletiraju, kao i da se uvrste novi podaci do kojih se u međuvremenu došlo.

“Centar je, za sada, potpuno utvrdio podatke za 58 žena, od kojih je većina brutalno zlostavljana i silovana, iako postoje indicije da je taj broj veći”, navode iz Republičkog centra.

Logor je zatvoren 28. septembra 1993. godine.

Obilježavanja obljetnice zatvaranja logora “Dretelj” neće biti, kako kažu iz Udruženja logoraša Stolac, jer ne mogu pristupiti tom lokalitetu zbog privatizacije objekta i zbog nepostojanja garancije za sigurnost.

Izvor: fokus.ba

Izdvojeno

Arogancija brčanskog pravosuđa: I sudije su ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti

„ i sudije su samo ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti. Iz ovoga nastaje  imperativ  njihovog ograničenja  kako...

ANALIZA: KAKO BRČANSKA VLAST NEODGOVORNO TROŠI JAVNI NOVAC

Da brčanska vlast već godinama pokazuje apsolutnu nesposobnost i neodgovornost u racionalnom i zakonitom trošenju javnog novca može se precizno ilustrirati kroz nekoliko primjera...

Šta o knjizi E. Pašalića „Ogledi o Brčkom“ kažu univerzitetski profesori Hadžimuhamedović, Mujkić, Preljeveć i fra Petar Matanović

Nedavno je izašla iz štampe i promovisana  knjiga Enesa Pašalića „Ogledi o Brčkom“. Mada knjiga na provokativan, ali i teorijski argumentiran način, otvara temeljna...

Skupština Distrikta, usvajanjem Zakona o stečaju, ponovo se samorazvlastila, prenoseći sopstvene ovlasti na organe entiteta

Na posljednjem skupštinskom zasjedanju (25. o5. 2022.) usvojen je Zakon o stečaju u drugom čitanju. Radi se o jednom od zakona (Zakon o advokatskoj...

Odgovor E. Pašalića na iznesene tvrdnje brčanskog SNSD-a da on (E.Pašalić) svojim javnim istupom podriva temelje Distrikta

Saopštenje brčanskog SNSD-a povodom mog intervjua  objavljenog u Slobodnoj Bosni 07.04. 2022.g. predstavlja paradigmu opskurne, neprosvijećene, nedemokratske, autoritarne politike u Brčkom, koju posljednjih godina...

Medijski istup gospodina Pašalića opasan presedan

Opštinski odbor SNSD-a u Brčkom najenergičnije odbacuje tvrdnje bivšeg poslanika u Skupštini distrikta Enesa Pašalića da „Dodik, SNSD i njegovi politički predstavnici u Brčkom...

Intervju sa E. Pašalićem: Divna prilika za bolju Bosnu bila je upravo u Brčkom.

Dok je fokus domaće javnosti usmjeren prema udaru na ustavno-pravni poredak BiH koji provodi Milorad Dodik na državnom i entitetskom nivou, potpomognut Draganom Čovićem,...

Ko u Brčkom „štanca“ diplome a ko reketira visokoškolske ustanove?

''U postupcima izdavanja licenci i odobrenja za rad visokoškolskim ustanovama ima elemenata korupcije, konkretnije reketiranja.'' Može li, napokon, Brčko distrikt postati Studentski grad, a ne...