bdf.brcko@gmail.com

“Konkurs za mjesto Dodika, kao predstavnika ruskih interesa, je otvoren!”

Dodikov uticaj kao predstavnika Rusa na Balkanu se istrošio i pitanje je kada će Beograd to da uvidi i kako će taj problem da rješava… Ako je glavni cilj neodlazak BiH u NATO Rusi će morati tražiti neke dugoročnije partnere i u politici i ekonomiji. Oni objektivno jesu jedno vrijeme preuzeli energetski sektor i dosta ga uništili, ali objektivno nisu mnogo investirali u Srpsku. Oni će ići na nove igrače kako iz vladajuće koalicije, tako i iz opozicije. Da kažem onako, možda i suviše slobodno, konkurs za mjesto Mileta Dodika, kao predstavnika ruskih interesa, je otvoren, kaže u intervjuu za Skener.info Dušan Janjić, politički analitičar.

U dobro obaviještenim političkim krugovima kruži priča da bi se talas promjena iz Crne Gore mogao preseliti u Bosnu i Hercegovinu. Gdje bi se taj talas mogao prvo preseliti, u Banju Luku, Sarajevo ili Mostar, i zašto?

– Kod nas postoji navika da idemo od slučaja do slučaja. Prvo kada je bilo u Sjevernoj Makedoniji, pa se očekivalo da se prelije. Zatim je preporučivano i u Crnoj Gori. Rezultat je da imamo promjene na političkoj sceni. U Makedoniji je već ustaljena smjena vlade i vladajuće koalicije, u Crnoj Gori se još uvijek muče oko toga. Kada se govori o prelivanju uvijek se govori o poželjnom metodu demokratske mirne smjene vlasti.

Bosna i Hercegovina je izuzetno specifična. Ona je podijeljena etnički, politički, regionalno… Jako je teško prenijeti jednu situaciju iz Makedonije koja je manja i jednostavnije strukture ili Crne Gore koja ima malo komplikovaniju etničku strukturu. Ipak, ono što se želi je da se dođe do smjene vlasti koja blokira razvoj, a ona se nalazi na nivou entiteta, kao i na nivou BiH. I to se odnosi i na Republiku Srpsku i na Federaciju BiH.

Ali ovdje su parlamentarni izbori tek 2022. Sada nam predstoje lokalni izbori.

– Izbori služe da verifikuju nešto što je već urađeno. Lokalni izbori su prva velika provjera i najava. Oni mogu, kao što je bilo u vrijeme Miloševića u Srbiji 1996-97, ako ne dođe do priznavanja rezultata da se preliju u smjenu vlasti. To postoji u praksi.
Drugo, lokalni izbori svuda, pa i u diktaturama i totalitarnim režimima kao što je Erdoganova Turska, najavljuju da Erdogan nema više vlasti. Samo je pitanje kako će on braniti centralni nivo vlasti.

Lokalni izbori su jako važni jer oni najavljuju rasplet, pogotovo u društvu kakvo je Bosna i Hercegovina. Jako je važno da li će opozicija u Republici Srpskoj odnijeti više opština, a pogotovo velikih gradova ili neće. Što se tiče bošnjačke strane, tu je kompikovanija situacija i samo je pitanje unutar njihovog šarenila, ali se i to smatra da je kočnica razvoja. Što se tiče hrvatskog naroda i HDZ to zavisi isključivo od podrške Zagreba, jer HDZ BiH apsolutno nije relevantan i to bi Evropljani vjerovatno rješavali sa Zagrebom.

A kakav bi mogao biti u narednom periodu odnos zvaničnog Beograda ka Banjoj Luci?

– Očigledno je da je u periodu od 2015. na ovamo da je prisustvo Dodika bilo veoma snažno i njegov uticaj na javnost i političku scenu Srbije, a onda i preko njega uticaj naprednjačke vlasti, odnosno Vučića, na Srpsku. Nije prvi put da Dodik sarađuje sa nekim ko je na vlasti u Srbiji. I to je normalno. Ako vi sebe percipirate kao dio jedne nacije, a Srbiju doživljavate kao maticu, onda je normalno da se oslanjate na nju. To nije izuzetak. Izuzetak je jednostranost komunikacije. Međutim, nema problema, jer ovo nije samo pitanje politike, već je ovo pitanje ekonomsko-energetskog pospremanja cijelog svijeta, pa i Zapadnog Balkana.

Već sam govorio za Dodika da je njegova funkcija već prestala u samoj Bosni i Hercegovini. Njegov uticaj kao predstavnika Rusa na Balkanu se istrošio i pitanje je kada će Beograd to da uvidi i kako će taj problem da rješava. Pretpostavljam kao i u Crnoj Gori, iako je snažno podržao Demokratski front, ali da će ipak stajati sa strane. I ako rezultati budu takvi kao u Crnoj Gori da Demokratski front može u vladajuću koaliciju, ali ne može u vlast, da će Beograd takav odnos imati i prema Dodiku. On nije toliko važan da bi Srbija stavila sebe na odmjeravanje i od strane zapada i Rusije zbog Dodika.
Kakav je odnos Rusije prema Dodiku i kakav bi mogao biti u budućnosti?

– On se ranije predstavljao kao jedini zvanični most Rusije prema Republici Srpskoj, ali u realnosti to nije tačno jer oni imaju mostove i u bošnjačkoj i hrvatskoj populaciji. Mislim da im je jasno da je ta priča istrošena. Kao što je i priča Beograda i Demokratskog fronta i Mandića veoma uska i nepraktična. To su Rusi vidjeli i na primjeru gubitka bitke u Makedoniji koja odlazi u NATO, Crne Gore koja je otišla u NATO. Ako je glavni cilj neodlazak u NATO Rusi će morati tražiti neke dugoročnije partnere i u politici i ekonomiji. Oni objektivno jesu jedno vrijeme preuzeli energetski sektor i dosta ga uništili, ali objektivno nisu mnogo investirali u Srpsku. Oni će ići na nove igrače kako iz vladajuće koalicije, tako i iz opozicije. Da kažem onako, možda i suviše slobodno, konkurs za mjesto Mileta Dodika, kao predstavnika ruskih interesa, je otvoren.

Teško je govoriti ko bi to mogao biti, ali treba pratiti ekonomske i kulturološke interese. Sigurno će Rusi, kao i što rade, preko SPC jačati svoje prisustvo preko serije humanitarnih i drugih nevladinih organizacija. Njih sa stanovništa ekonomskih interesa zanimaju oni koji su moćniji u energetskom sektoru. A službu kao i svaku interesuju ljudi koji imaju pristup kontroli vojske i policije. I Rusija ima cilj da ne dođe do oružanih sukoba, ali ima i dodatne interese. Zapad želi da Bosna uđe u NATO i tako se zatvori ta priča, a Rusija ima interes da svoj uticaj u BiH mijenja za realne kompenzacije u istočnoj Ukrajini, kao i da se zaboravi da je Krim okupiran.

Kako bi mogle izgledati te ponude za kompenzacije?

– To znaju oni koji učestvuju u pregovorima. Ti pregovori su se vodili u Beogradu i vjerovatno se i dalje vode. Vidjećemo šta će tu biti. Nekih jasnijih informacija nema, što je i normalno kad se radi o takvoj vrsti komunikacije. Ali je vidljivo da Rusija nema više onako žestokih reakcija, nema podsticanja na moguće konflikte što je bilo donekle u Makedoniji i Crnoj Gori, ali vrlo brzo su se stvari smirile. Mislim da je na vidiku neka vrsta kompenzacije. Ali ona podrazumijeva da Rusi ostanu na Balkanu energetskim sektorom, a da zapad ne pominje pitanje Krima i skine sankcije Rusiji.

Amerika je jako zainteresovana da preuzme glavnu ulogu na Balkanu, jer je Evropa dosta spora, a to je idealno kada imate taj sukob, makar i u dinamici, a to je idealno za trećeg igrača koji je ovdje Rusija. A oni su majstori tih igara.

Da li je slučajnost da se, nakon što se Srbija nakon Washingtonskog sporazuma lagano okreće Americi, i da se u svega tri dana dešavaju sljedeće stvari – ruski ambasador u Zagrebu odaje poštu Franji Tuđmanu na njegovom grobu, otvara se u RS afera RAOP o nelegalnim radnjama vlasti u Srpskoj i Lavrov otkazuje posjetu RS, BiH i Srbiji?

– Washingtonski sporazum je bio poznat i prije potpisivanja i dugo je pripreman. Rusija je kao jedna ozbiljna diplomatija i obavještajna zajednica, se drži pravila kada ti se namnože neprijatelji onda mijenjaj prijatelje koji su ti stvorili tolike neprijatelje. I to je to. Sigurno je da je Rusija od doba Carske Rusije imala snažan uticaj u Zagrebu i među Albancima i to je jedna normalna reakcija.

 

Izvor: SB

 

Izdvojeno

NEKA JE VJEČNA SLAVA NAŠEM „LUDILU“ „ZAPIŠAVANJA“ TERITORIJA

U situaciji kada u bolnici leži više od trideset teško bolesnih i umirućih bolesnika, koji se posljednjim naporima bore za još malo ovozemaljskog života,...

METASTAZE ZLA: Iz vremena prošlog u vremenu sadašnjem

Susret sa Fragmentima razorene prošlosti Emira Suljagića U opštoj euforiji slavljenja zla, koja se godinama ponavlja na ovim prostorima, normalnim ljudima je teško sačuvati zdrav...

KO TO, G. MILIĆU, UGROŽAVA SLOBODU I IDENTITET SRBA I PODRIVA TEMELJE BiH U BRČKOM?

Prilikom svog nedavnog obraćanja javnosti predsjednik Skupštine Brčko Distrikta BiH g. Siniša Milić je, između ostaloga, izjavio da će državljani R Srpske u Distriktu...

KO PROVODI POLITIKU MILORADA DODIKA O OSAMOSTALJENJU RS-a U BRČKO DISTRIKTU BiH

Najveća postdaytonska kriza u BiH izazvana je jednostranim odlukama Skupštine R Srpske (RS) o prenosu nadležnosti sa državnog nivoa na nivo entniteta RS. Time...

KOJI TO BEOGRAD NEKOME SMETA U BRČKOM?

Na jednom od brčanskih portala prije nekoliko dana objavljen je tekst pod naslovom ,,Kome smeta Beograd’’, aludirajući na naziv novootvorenog dječijeg obdaništa na Ilićki....

Za direktora Kancelarije za prevenciju i borbu protiv korupcije u Distriktu imenovan penzionisani policajac Žarko Ćosić

Skupština Brčko Distrikta BiH je na jučerašnjem zasjednanju imenovala direktora Kancelarije za prevenciju i borbu protiv korupcije u Brčko Distriktu, institucije od koje i...

AFERA KISEONIK POKAZUJE KO VODI I GDJE VODI BRČKO DISTRIKT BIH

Po prvi put u posljednjih petnaestak godina jedna brčanska politička stranka opravdala je razloge svoga postojanja. Brčanska stranka „Narod i pravda“ je prije par...

BRČAK NEŠAD ALIKADIĆ, SVJETSKI POZNAT ARHITEKTA I BOSANSKI PATRIOTA PRUŽA RUKU PRIJATELJSTVA I SARADNJE

Notorna je činjenica da godinama na važne javne funkcije u Brčko Distriktu BiH dolaze kadrovi, ne mediokriteti, oni osrednji, nego oni najgori, oni sa...