Da li su izraz nadmetanja u tome ko je najviše stradao? Da li su žrtve vidljive kroz sagrađene spomenike? Da li smo spremni prihvatiti stradanja drugih? Šta mladi naraštaji zaključuju na osnovu spomeničke kulture u regionu? Ovo su samo neka od pitanja na koja se pokušalo odgovoriti na drugom panelu online konferencije „Spomenici u kulturi sjećanja. Svjedočanstvo vremena, mjesta sjećanja, mjesta prijepora“.
Kako je većina učesnika zaključila, nesporno je da i više od 20 godina od rata imamo tri istine o onome što se dešavalo 90-ih u BiH, a tipičan primjer za to je Brčko Distrikt, gdje u krugu od 200 metara egzistiraju tri spomenika – borcima VRS, borcima Armije BiH i borcima HVO, dok spomenik civilnim žrtvama rata, zbog nemogućnosti dogovora i zbog nedostatka političke volje, nikada nije sagrađen.
“Ovdje se u javnosti pokušava formirati stav da su svi bili jednako krivi”, istakao je Ramiz Ahmetović iz Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko Distrikt BiH, pojašnjavajući: “Spomenik srpskim borcima je urađen prije 2009. godine i tada je supervizor za Brčko naredio da se urade i preostala dva spomenika u centru grada, u pitanju je politička igra, a ne ono što smo mi htjeli. Bivše rukovodstvo je bilo za izgradnju spomenika za civilne žrtve rata, ali su tada sve strane odbile da daju imena i prezimena žrtava, valjda zato jer bi imena i godišta stradanja od 3 do 80 godina puno toga rekla. Ovaj spomenik je za sada zaleđen u Brčkom i biće dok preostale dvije strane ne pristanu da se evidentiraju imena i prezimena stradalih, jer samo bi se tada jasno prikazalo šta se dešvalo u Brčkom”.
Izvor: buka.com