bdf.brcko@gmail.com

Kad pomislimo da smo dosegli dno vidimo da i dalje padamo toliko duboku da se to mora nazvat PROPAŠĆU

U stalnom „slobodnom padu“ bosanskohercegovačkog društva taman pomislimo da smo najzad dosegnuli dno, a onda nas iznenadi činjenica da i dalje padamo tako daleko i toliko duboko da se više ne može ni nazvati dnom nego PROPAŠĆU.

U tu vrstu saznanja i „društvenih činjenica“ spada informiranje javnosti od prije dva-tri dana da Hajriz Bećirović namjerava osnovati univerzitet u Sarajevu te da je, u tom cilju, već podnio određeni zahtjev/dokumentaciju nadležnim organima Kantona Sarajevo. Riječ je, prema informacijama, o Fakultetu pravnih nauka, Fakultetu ekonomskih nauka, Medicinskom fakultetu, Stomatološkom fakultetu, Farmaceutskom fakultetu, Zdravstvenom fakultetu, Fakultetu filoloških nauka.
Nevjerovatna ambicija, zapravo – šokantna u našim uvjetima!

Univerzitet u Sarajevu već ima sve ove fakultete. On inače broji 25 fakulteta, 3 akademije i 5 naučnih instituta, a pored njega već postoji određen broj privatnih fakulteta. To je impozantan broj visokoobrazovnih institucija, nesrazmjerno veličini KS, njegovim materijalnim mogućnostima, a što je posebno važno – o tome ću kasnije još nešto kazati – neprimjereno je realnim „tržišnim“ potrebama ove zajednice u kojoj se tako gomilaju fakulteti, pa čak, evo, i univerziteti.

Posebno pitanje je da li će ovaj eventualni osnivač novog univerziteta osigurati standarde koje predviđa Zakon a koji su vrlo rigorozni u pogledu osiguravanja kompetentnog nastavničkog kadra, prostorija, opreme i sl. Jer, i postojeći fakulteti imaju ozbiljnih problema u pogledu zapošljavanja, odnosno napredovanja odgovarajućih kadrova. Nadležne institucije u KS moraju dobro voditi računa o tome i, što je posebno važno, moraju biti u tom pogledu potpuno transparentni.

Mi smo već navikli, nažalost, da gledamo kako se po zabitima BiH osnivaju fakulteti, kako se rasprodaju diplome osobama koje, potom, obnašaju visoke pozicije u društvu; navikli smo na tezgarenje nastavnika koji idu od jednog do drugog fakulteta kršeći flagrantno norme o zakonom propisanom broju časova koje mogu držati sedmično i td. Problem je, vrlo često, u neprofesionalnosti, u neetičnosti i nezakonitom postupanju određenog broja nastavnika koji su svojim univerzitetskim zvanjima „pokrivali zakonitost“ osnivanja nekih fakulteta po BiH, a koji su provincijalni u svakom pogledu, u negativnom smislu, naravno.
Tome treba stati ukraj.

Glavni argument koji osujećuje preambicioznu namjeru o kojoj je ovdje riječ jest u tome što ne postoji društvena opravdanost za osnivanje ovih fakulteta, odnosno ovog tzv. univerziteta. (Sjetimo se kako je prije nekoliko godina – pa i to bijaše nerealno i totalno nesuvislo, šokantno! – postojao plan da se u Kaknju osnuje, ni manje ni više, Kraljevski univerzitet. Hvala Bogu, odustalo se od toga!) Treba pogledati koliko diplomiranih studenata s navedenih fakulteta ima na birou rada pa onda odlučivati o osnivanju ovih fakulteta.

Ova namjera – zapravo je već pokrenuta procedura za njenu realizaciju, kako javljaju mediji – svjedoči, pored svega što sam maločas rekao, o haotičnosti društva u kome živimo, o strahovladi politike a ne o racionalnosti, o društvenoj pragmatičnosti i svrsishodnosti, dignitetu i ozbiljnosti nauke. (Valjalo bi znati, imenom i prezimenom i zvanjima, ko su osobe koje rade elaborate za osnivanje ovako važnih institucija i posebno ko su oni koji ih verificiraju. Javnost treba da to zna.)

Naše društvo inače ulaže u razvoj nauke tako mali procenat BDP da smo na samome dnu u svijetu, a to utječe, naravno, na razvoj nauke i na kvalitet kadrova koje proizvode mnoge visokoobrazovne institucije. Nema sumnje, ovo bi, pored društvene neopravdanosti, bio novi značajan doprinos inflaciji znanja i obrazovanja.

Glavno pitanje je sada: Da li će društvo, da li će nadležne institucije, pokazati se dovoljno zrelim i odgovornim da se kritički i odgovorno odrede prema ovome potezu koji je iznenađujući čak i u društvu koje je već sviklo na sva moguća iznenađenja.

 

Piše: Akademik Esad DURAKOVIĆ/Depo

(autor je član ANUBiH, član još tri akademije nauka u svijetu, profesor emeritus UNSA, bivši član Senata UNSA…)

 

Izdvojeno

KO I KOJIM CIVILNIM ŽRTVAMA RATA U BRČKOM PODIŽE SPOMENIK?

Gotovo bez bilo kakve javne najave, u zaleđu brčanske Vijećnice ubrzano su započeli građevinski radovi, tako da većina stanovnika Brčko Distrikta ne zna šta...

Arogancija brčanskog pravosuđa: I sudije su ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti

„ i sudije su samo ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti. Iz ovoga nastaje  imperativ  njihovog ograničenja  kako...

ANALIZA: KAKO BRČANSKA VLAST NEODGOVORNO TROŠI JAVNI NOVAC

Da brčanska vlast već godinama pokazuje apsolutnu nesposobnost i neodgovornost u racionalnom i zakonitom trošenju javnog novca može se precizno ilustrirati kroz nekoliko primjera...

Šta o knjizi E. Pašalića „Ogledi o Brčkom“ kažu univerzitetski profesori Hadžimuhamedović, Mujkić, Preljeveć i fra Petar Matanović

Nedavno je izašla iz štampe i promovisana  knjiga Enesa Pašalića „Ogledi o Brčkom“. Mada knjiga na provokativan, ali i teorijski argumentiran način, otvara temeljna...

Skupština Distrikta, usvajanjem Zakona o stečaju, ponovo se samorazvlastila, prenoseći sopstvene ovlasti na organe entiteta

Na posljednjem skupštinskom zasjedanju (25. o5. 2022.) usvojen je Zakon o stečaju u drugom čitanju. Radi se o jednom od zakona (Zakon o advokatskoj...

Odgovor E. Pašalića na iznesene tvrdnje brčanskog SNSD-a da on (E.Pašalić) svojim javnim istupom podriva temelje Distrikta

Saopštenje brčanskog SNSD-a povodom mog intervjua  objavljenog u Slobodnoj Bosni 07.04. 2022.g. predstavlja paradigmu opskurne, neprosvijećene, nedemokratske, autoritarne politike u Brčkom, koju posljednjih godina...

Medijski istup gospodina Pašalića opasan presedan

Opštinski odbor SNSD-a u Brčkom najenergičnije odbacuje tvrdnje bivšeg poslanika u Skupštini distrikta Enesa Pašalića da „Dodik, SNSD i njegovi politički predstavnici u Brčkom...

Intervju sa E. Pašalićem: Divna prilika za bolju Bosnu bila je upravo u Brčkom.

Dok je fokus domaće javnosti usmjeren prema udaru na ustavno-pravni poredak BiH koji provodi Milorad Dodik na državnom i entitetskom nivou, potpomognut Draganom Čovićem,...