Posljednje djelo Slave Kukića “Narod i nacija” izazvalo je u danima iza nas mnogo bure, naročito zbog činjenice da Kukić u svom djelu targetira određene osobe kao nosioce bošnjačkog unitarizma na temeljima panislamizma.
O tome, ali i krajnjim namjerama Kukićeve objave i ulozi Akademije nauka i umjetnosti BiH u promociji djela, u intervjuu za Patriju govori prof. dr Zlatko Hadžidedić, koji je uz profesore Senadina Lavića i Edina Šarčevića targetiran u Kukićevom djelu.
Video i montaža: Anel Bešić
“ANU BiH je vrlo otvoreno podržala stavove iz te knjige. Neki od njih su se naknadno pokušali opravdati, ANU nije izdavač te knjige. Međutim, činjenica je da su recenzenti bili akademici, da su javno promovirali, svjedoči tome da je Akademija stala iza stavova knjige”, kaže Hadžidedić za Patriju.
Hadžidedić dodaje da Kukićevi navodi predstavljaju realizaciju stavova, odnosno strategije Dobrice Ćosića.
“Ćosić je rekao da se po svaku cijenu mora spriječiti formiranje bosanske nacije, jer ukoliko bi ta nacija bila formirana, onda realno Srbija nema šta tražiti na teritoriji Bosne. Ćosiću je to veoma jaso, a žalosno je da u našoj javnosti nije jasno zbog čega je ona presudna za opstanak države”, poručio je Hadžidedić.
Prof. dr Hadžidedić je rezolutan da “nikakva višenacionalna Bosna i Hercegovina ne može opstati. Bosna i Hercegovina da bi opstala mora biti nacionalna država, kao i sve druge. Kao i Srbija i Hrvatska, a eto i Švicarska i Belgija. Nas ubjeđuju da su Švicarska i Belgija višenacionalne države, ali ne, one su nacionalne države. Imate Švicarce i Belgijance, niko od nije ni ni Francuz/Holanđanin, odnosno Nijemac/Italijan/Francuz, svi su Belgijanci i Švicarci”.
“To je prije svega pitanje suvereniteta. Ako kažete da imate tri nacije, to znači da imate tri grupe koje zastupaju ideju da su one suverene i da imaju pravo da stvore vlastitu državu. Mi po tim interpretacijama imamo nekakve tri nacije koje imaju pravo da stvore tri države i onda BiH nema. Ukoliko želimo da BiH opstane, taj suverenitet moramo vratiti Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima koji tvore tu naciju”, ističe naš sagovornik.
Napominje da ta pitanja nisu sociološka, već pitanja političke djelatnosti.
S profesorom Hadžidedićem razgovarali smo i o aktuelnom trendu “obilježavanja” Bosne i Hercegovine kao terorističkog legla. Također, Hadžidedić govori zašto je Lisabonski sporazum i danas problem, zašto Bosna i Hercegovina ne treba ni pomišljati o ulasku u EU i NATO dok ne povrati svoj izvorni suverenitet.
Također, Hadžidedić napominje da se o pitanjima stranih sudija i izbornog zakona ne smnije ni razgovarati kao o nekom preduslovu za put u EU.
Za kraj smo profesora Hadžidedića pitali o bezuslovnom priklanjanju Bosne i Hercegovine Americi i njenoj politici, a on nam, između ostalog, odgovara: “Bosna i Hercegovina mora da definira svoje vlastite interese, a ne da kaže mi ćemo se prikloniti ovima, pa šta god oni nama donijeli”.