bdf.brcko@gmail.com

Na današnji dan preminuo Irfan H. Mehmedagić (1929–2006), dobrotvor brčanskog „Preporoda“

Na današnji dan navršilo se 17 godina od smrti / preseljenja Irfana H. Mehmedagića, uglednog Brčaka i dobrotovora brčanskog „Preporoda“, člana Inicijativnog odbora za obnavljanje djelovanja „Preporoda“ u Brčkom (1991). Učinio je nemjerljiv doprinos u obnovi djelovanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (2002). Zbog svih navedenih zasluga, odlukom Skupštine Bošnjačke zajednice „Preporod“ Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (2007), posthumno je proglašen dobrotvorom.

Potiče iz ugledne porodice H. Mehmedagića koji su, prema nekim predanjima, porijeklom iz Turske i Sirije. U Brčko su doselili  krajem 17. stoljeća, a privukla ih je trgovina koja se snažno razvijala u tom periodu. Utemeljitelj porodice je Mehmed, koji je imao sina Mehmedaliju i kćer Halimu, koja se udala u poznatu bijeljinsku porodicu Muradbegović. Nakon početnih uspjeha u trgovini kupili su  velike zemljišne posjede u Brčkom i okolnim mjestima: Omerbegovači, Dizadruši, Koraju, Goricama i Rijekama. Mehmedov sin Mehmedalija zvani Agica titulirao se kao aga jer su zemljišne posjede formirali i uvećavali kupovinom. Imao je dva braka. U prvom braku sa Sadijom rodilo se sedmero djece. Nakon smrti supruge Sadije, oženio je Seniju Selimbegović i iz toga braka su rođeni Fadila i Irfan. I pored velikih zemljišnih posjeda i razvijene trgovine, sva muška djeca te kćerka Fadila stekli su akademsko obrazovanje. Najstariji sin Mustafa završio je medresu u Sarajevu i stekao titulu hafiza. Nikada nije službovao u Islamskoj zajednici nego se, uz oca, bavio trgovinom. Bio je osoba visokog ugleda u društvu, pa je tako 1935. godine izabran za  gradonačelnika Brčkog. Funkciju gradonačelnika Brčkog obnašao je do 1938. godine. Smail je završio Trgovačku akademiju, a Ahmo, pored Akademije, Višu komercijalnu školu u Pragu. Nakon završene Akademije Ahmo je usavršavao trgovački zanat u Hamburgu i Londonu, radeći u velikim trgovačkim firmama, nakon čega se vraća u Brčko i nastavlja trgovinu sa bratom Smailom.  Najmlađi sin iz prvog braka Ali Osman (1906–1978) studirao je medicinu u Beču, specijalizirao internu medicinu i subspecijalizirao kardiohirurgiju u Parizu. Ali Osman može se smatrati jednim od prvih specijalista interne medicine i kardiohirurgije u Bosni i Hercegovini. Najstarija kćerka Tahira živjela  je u Brčkom i imala tri braka. Mlađa sestra Halima udala se za uglednog trgovca Hasana Bećirevića, a najmlađa Ešefa za poznatog bijeljinskog trgovca Hadžibeganovića. Kćerka Fadila, iz drugog braka, završila je Trgovačku akademiju i Višu ekonomsku školu. Radila je kao činovnik u Münchenu i Zagrebu.

Mehmedagići su razvili vlastitu trgovinu i za te svrhe u centru grada izgradili kompleks poslovno-stambenih objekata. Bio je to svojevremeno jedan od najvećih skladišnih prostora u gradu. Zgrada je projektirana tako da se na jednom kraju kroz „tunel“ ulazi u veliko kolsko dvorište u kojem je još nekoliko poslovnih zgrada. Ovaj poslovni kompleks izmijenio je izgled u prvoj rekonstrukciji kada je novi poslovni objekat izgrađen uz cestu, danas gradsku pješačku zonu, a mnogi od objekata u unutrašnjosti dvorišta nisu izgrađeni.

 

„Magaza“– sjedište firme „Aga Primus“ u centru grada. Poslije oduzimanja imovine nacionalizacijom 1949. godine Magaza će biti sjedištem Ekonomske škole, Škole učenika u privredi i Radničkog univerziteta.

 

Nakon smrti Mehmedalije (1929) i prerane smrti Smajla (1939), poslove trgovine preuzeli su i nastavili razvijati Hafizaga (Mustafa) i brat mu Ahmo. U Münchenu su otvorili firmu za prodaju proizvoda, uglavnom sirove i suhe šljive te oraha. Izvoz je organiziran tako što bi se roba tovarila u Brčkom u zatvoreni teretni vagon koji je u poslijepodnevnim satima prevezen do Vinkovaca. Iz Vinkovaca bi istu večer roba vozom transportirana do Münchena, gdje bi stizala sutra popodne. Zanimljiv je podatak da su Mehmedagići u vrijeme Kraljevine SHS / Jugoslavije bili glavni liferanti bestilja za vojsku Kraljevine. Tako veliki i unosni poslovi omogućili su im kupovinu 23 stana različite veličine u Beogradu, odmah iza zgrade Skupštine Jugoslavije. Navedenu imovinu nikada nisu uspjeli vratiti u posjed i vlasništvo.

 

Amblem firme „Aga Primus“ u vlasništvu Mehmedagića; fotografija Mehemdalije H. Mehmedagića

 

Irfan H. Mehmedagić je najmlađi sin Mehmedalije. Rodio se 12. aprila 1929. godine, nekoliko mjeseci poslije smrti oca Mehmedalije. U Brčkom je završio osnovnu i Trgovačku školu, a na zagrebačkom sveučilištu Ekonomski  fakultet. Pripadao je prvim poslijeratnim generacijama Brčaka koji su se obrazovali u Zagrebu. Nakon završenog studija Ekonomije vraća se u Brčko, gdje je radio kao komercijalni direktor  u preduzećima „Interplet“ (1959–1964) i fabrici namještaja „Bosna“ (1964–1988). Najveći dio radnog  angažmana proveo je u fabrici namještaja  „Bosna“ radeći poslove trgovačkog putnika. Ekonomsko obrazovanje i trgovački duh koji nosi iz porodice bili su pretpostavke za vrlo uspješnu karijeru trgovačkog putnika. Visoke uplate doprinosa za vrijeme radnog angažmana osigurale su mu najveću penziju isplaćivanu u to vrijeme (1988) u Bosni i Hercegovini. U braku sa uglednom doktoricom Begzadom (djevojačko Šuljak) rođeni su sinovi Anis i Asmir.

Ono što će u našim prvim i kasnijim susretima ostaviti najsnažniji dojam i trajno sjećanje na Irfana su visok stepen radne etike, racionalan odnos prema novcu i svijest o važnosti pomaganja i darivanja. Često bi govorio: „Dinar potroši, dinar uštedi i dinar podijeli“. Pripadao je rijetkim primjerima brčanskih Bošnjaka koji su njegovali kulturu darivanja i vakufa sa posebnim senzibilitetom za kulturu i obrazovanje. Za života je uspio tu svijest i tradiciju prenijeti na svoje nasljednike, najbliže članove porodice.

Djelomični povrat oduzete imovine Irfan H. Mehmedagć započeo je 1991. godine kada je kupovinom od grada vratio u posjed i vlasništvo magazu u centru grada. Nakon povratka u grad 1999. godine dao je pod zakup poslovne prostore u magazi, osim dva koja je ostavio za „Preporod“,  koji još uvijek nije bio obnovio rad i djelovanje u gradu. U nekoliko susreta na ulici p(r)ozivao nas je da obnovimo djelovanje „Preporoda“ u gradu i  u tome bi bio ustrajan sve dok to nismo i obavili. Tako je sjedište „Preporoda“ sve do useljenja u zgradu Islahijeta (2010) bilo u poslovnom prostoru Mehmedagića. Nije dočekao useljenje „Preporoda“ u Dom Islahijeta, ali je suprugi i sinovima ostavio u amanet obavezu da svakog mjeseca uplaćuju prilog za „Preporod“, što oni i njihova djeca čine i danas. Osim brige za „Preporod“, kao bošnjački vakuf u kulturi, Mehmedagići su najveći donatori (vakifi)  za obnovu Hadži-Pašine džamije u Brčkom te ograde i česme na gradskom mezarju Meraje / Ivici. Prilikom planiranja gradnje džamije u naseju Rijeke 1989. godine Irfan H. Mehmedagić je, na upit i molbu odbora za gradnju džamije, dao usmenu saglasnost za zemljište na kojem je planirana izgradnja džamije, a koje je ranije bilo u vlasništvu Mehmedagića. U tom dijelu Brčkog Mehmedagići su imali 700 duluma zemljišta koje je oduzeto nacionalizacijom nakon Drugog svjetskog rata. Supruga Begzada hanuma je 2000. godine dala sagraditi i uvakufiti česmu u naselju Sagrdžije u Sarajevu.

 

Hadži-Pašina džamija nakon obnove 2011. godine; česma na mezarju Meraje / Ivici (vakufi Mehmedagića)

 

Svijest o značaju darivanja i institucije vakufa, kao brige za opće dobro i darivanje za kulturne i vjerske potrebe Muslimana – Bošnjaka može se u Brčkom pratiti još od kraja osmanske uprave Bosnom. U tome su posebne tragove ostavili Kučukalići, Kantardžići, Slomići i druge porodice toga vremena. Mehmedagići predstavljaju primjer porodice koja je nastavila tu tradiciju  i sačuvala je do dan-danas. Poznato je da je česmu u Prnjavoru sagradio Irfanov djed Mehmed, prije polaska na hadždž 1856. godine. Bila je  praksa u to vrijeme da hadžije prije polaska na hadždž učine neko posebno dobro djelo. Tako je Mehmed-aga Kantardžić pred polazak na hadždž sagradio česmu u Kolobari, a po povratku sa hadždža i drugu kod bolnice. Prema kazivanju brčanskog hroničara Ataha Mahića, česmu u Mahali Varoš dao je sagraditi Ahmet-beg Biogradlija, a u današnjem naselju Eš Danko Lazić. Za Mehmedagiće se vezuje i sjećanje starijih Brčanki i Brčaka u vezi sa džamijom u centru grada, koju je nekoliko generacija pamtilo kao Agičinu džamiju. Vjerovalo se da je džamiju sagradio Mehmedalija Agica, ali je istina da su ovu džamiju Mehmedagići održavali dugi niz godina i da je njen graditelj Dizdar Mujkanović, prognanik iz Šapca, sredinom 19. stoljeća. Džamija je srušena 1956. godine i na istom lokalitetu sagrađen je objekat Pošte.

Sjećanje na rahmetli Irfana H. Mehmedagića i druge ugledne brčanske porodice ima i simbličko-vrjednosni značaj koji prevazilazi  svaki vremenski okvir. Sve više sam uvjeren da su bolje razumijevali ulogu darivanja / vakufa – dobrovoljne ili neobavezne institucije za pojedinca, obavezne za zajednicu – usmjerenog u ostvarivanju onog što je u modernom svijetu poznato kao welfare-state – socijalna država ili država blagostanja koja se brine o svojim građanima. U poznatoj pariškoj studiji Introduction to islam (Pariz, 1957) ističe se da je ekonomski život sastavni dio islamske doktrine, usmjeren na stvaranje maksimalnih uvjeta svakom građaninu, uz motiviranje na rad, nauku i solidarnost. Ulogu darivanja i vakufa danas vidim kao ispunjavanje općih potreba zajednice, bez obzira na to o kojem segmentu je riječ. Primjeri pojedinaca koji brinu i pomažu kulturu i nauku zaslužuju posebno mjesto u našem kolektivnom pamćenju.

 

Neka je vječni mir i milost Svevišnjeg tvojoj plemenitoj duši!

 

U Brčkom, 17. septembra 2023. godine

PIŠE: Ćazim Suljević

Izdvojeno

Mrtve ribe plove mrtvom rijekom u mrtvom gradu koji se zove Brčko

Odavno smo u Brčkom shvatili da nas u ovom gradu ne smije ništa iznenaditi ili, što bi Sidran rekao ,, ...svikao sam na čuda,...

Trenutno nema alternative dr. Nišiću na mjestu gradonačelnika Brčko Distrikta BiH!

Bilo bi krajnje neozbiljno i maliciozno ocjenjivati rad nove/stare vlade na čelu sa dr. Nišićem apstrahirajući od konteksta u kojem je ta vlast formirana...

KO TO BRANI, A KO NAPADA BRČKO DISTRIKT BIH?

Mada je već odavno jasno da je javna riječ u Brčkom izgubila svaki smisao, ipak je teško pasivno posmatrati ovu rašomonijadu (različita viđenja) oko...

Nije kriv Dodik što pravi svoju državu, krivi su Bošnjaci/Bosanci što su mu prepustili Bosnu

Bošnjaci, većinski muslimani, ovih dana obilježavaju Bajram hadža i kurbana. U skladu s naredbom, oni koji su u mogućnosti hodočaste u Mekku i obavljaju...

Može se kad se hoće: Brčanski Apelacioni sud stavio van snage Zakon o izmjenama Zakona o platama sudija i tužilaca

Apelacioni sud Distritka na sjednici održanoj 16.05. 2023. donio je presudu kojom se stavlja van snage Zakon i izmjenama i dopunama Zakona o platama...

Milić: ,,Ono što je za vas (Bošnjake) loše, za mene je dobro, što je vama (Bošnjacima) dobro, meni nije,’’

Po ko zna koji put pokazalo se da sve ono što se radi u Brčko Distriktu dvadeset i nešto godina, sa ciljem implementacije Mirovnog...

PLATI IM, GRADONAČELNIĆE, SAMO NEKA TE NE SAVJETUJU!

Novi gradonačelnik Brčko distrikta Zijad Nišić je sa nekoliko poteza iskazao pristojnu političku i opštu kulturu, te široku otvorenost za saradnju, što je naišlo...

Da li je moguće da se u Brčko Distriktu građani ne mogu slobodno nacionalno izjašnjavati, moguće je??

Kako javljaju mediji "Ševal Memić iz Brčkog - Bosanac u Brčko Distriktu BiH vodi bitku s vjetrenjačama. U matičnom uredu su mu odbili izdati...