U budžetu Brčko distrikta za 2023. godinu obezbijeđeno 500.000 KM za rekonstrukciju objekta “Zadužbine Krsmanovića” koju je svojevremeno zavještao ovom gradu Ljubo Krsmanović.
Kada bude rekonstruisana “Zadužbina Krsmanovića” biće namijenjena za kulturu, kako je i zavještao Krsmanović, potomak jedne od najstarijih, najuglednijih i najbogatijih srpskih trgovačkih porodica u Brčkom.
Srpski član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH Anđelina Ošap Gaćanović ukazala je na to ova nekada velelepna građevina koju je od srca poklonio srpski dobrotvor svome narodu čeka obnovu i nalazi se na peticiji Komisije pod vrlo čudnim nazivom “Turski konzulat”.
“Ovu zadužbinu zadesila je sudbina većine srpskih zadužbina. Brisana im je srpska zadužbinarska istorija, objekti su nacionalizovani bez isplata ikakve protivvrijednosti ili kao u ovom slučaju predati trećim licima”, izjavila je Srni Gaćanovićeva.
Prema njenim riječima, iako je u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve /SPC/, u nekim dijelovima ovog objekta žive stanari koji uživaju stanarsko pravo, a objekat je u izuzetno lošem stanju i prepušten fizičkom propadanju.
Prema istorijskim izvorima i naučnim podacima, “Turski konzulat” nikada nije postojao u Brčkom.
“Još od 2013. godine pripremala se odluka za proglašenje ovog objekta nacionalnim spomenikom, ali uvijek je bilo sukoba oko imena. Ali sada, kada smo arhivski došli do naučne i dokumentarne građe, nema sumnje u njegov identitet srpske zadužbine, pa je insistiranje na imenu `Turski konzulat` apsurdno. I pored sve dokumentarne i naučne građe, kao i neutemeljenosti naziva `Turski konzulat`, kao i odbijanja vlasnika objekta /SPC/ da se objekat ovako nazove, druga dva člana Komisije, bošnjački i hrvatski član, ne odustaju od namjere da ovo dobro sa takvim nazivom stave pod zaštitu BiH”, naglasila je Gaćanovićeva.
Prema njenim riječima, apsurdno je da Komisija, institucija BiH čiji su misija i vizija pomirenje naroda kroz aktivnu zaštitu kulturnog nasljeđa, jednak tretman tri naroda i tri kulture, u ovom slučaju ne uspijeva da prebrodi ideologiju bošnjačkog člana i kadra, i bude objektivna i stručna.
“Zadužbina i zavještanje zadužbinara je svetinja kod Srba. Društvo ima moralnu i pravnu obavezu da omogući ostvarivanje ciljeva kojima je zadužbinar bio motivisan u vreme osnivanja svoje zadužbine. Zbog toga prihvatanje imena koje je osmišljeno da obriše svetinju zadužbine Ljubomira Krsmanovića i njen istorijski značaj za Srbe u Brčkom je neprihvatljivo, a i nemoralno. To nećemo dopustiti”, istakla je Gaćanovićeva.
Sandra Lukić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci rekla je Srni da naziv “Turski konzulat” na kući srpskog dobrotvora, na imovini SPC, predstavlja još jedan pokušaj istorijskog revizionizma i negiranja srpskog postojanja u BiH.
Prema njenim riječima, nema osnova za tvrdnju da je ova kuća Krsmanovića u periodu od 1878. do 1918. mogla da služi kao “Turski konzulat”, uzimajući u obzir činjenicu da je Austrougarska monarhija u periodu od 1878. do 1908. imala okupacionu upravu u BiH, a suvernitet nad BiH je i dalje imalo Osmansko carstvo, odnosno sultan.
“Tek nakon aneksije 1908. stvaraju se uslovi za otvaranje osmanskog konzulata u BiH jer sultan gubi suverenitet nad BiH koja postaje sastavni dio Austrougarske monarhije. Carski osmanski generalni konzulat u Sarajevu otvoren je 1910. godine. Ovim je potvrđeno da je Osmansko carstvo zvanično strana zemlja koja ima konzularno predstavništvo u BiH, i u Sarajevu, a ne u Brčkom”, rekla je Lukićeva.
Ljubo Krsmanović poklonio je 1899. godine svoju rodnu kuću u Brčkom Srpskoj pravoslavnoj crkveno-školskoj opštini u Brčkom, na kojoj i danas stoji tabla sa ćiriličnim natpisom “Zadužbina Ljubomira i Olge Krsmanović”.
Kuća se nalazi u Srpskoj Varoši i prema Dušanu Ristiću, autoru knjige “Stari srpski trgovci u Brčkom”, u njoj su bili smješteni Prvo srpsko dječije zabavište, Viša srpska djevojačka škola, Srpska čitaonica, prostorije Srpskog pjevačkog društva “Vijenac”, te učiteljski stanovi na spratu.
Kuća postaje centar kulturnih dešavanja i okupljanja Srba Brčkog.
U objektu se prvobitno nalazio hotel pod nazivom “Bosna”, a narod ju je sve do danas poznavao pod imenom “Dvorana” i “Dvorana Krsmanović” zbog impresivnih dimenzija u vremenu u kome je građen i jer su u prizemlju objekta bile smještene dvorane Krsmanovićevog hotela “Bosna”.