U BiH je 2. rujna i službeno započela predizborna kampanja za izbore koji će se održati 2. listopada ove godine. Ipak, i sam početak kampanje i dalje je u sjeni iščekivanja (ne)donošenja odluke o izmjeni izbornih pravila od strane visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
U Uredu visokog predstavnika (OHR) i proteklih dana su održani sastanci s predstavnicima političkih stranaka, a hoće li biti nametanja izmjena Izbornog zakona trebalo bi se znati do sredine rujna. BiH je tako na pragu da ponovno u izborni proces uđe s izbrisanim člancima Izbornog zakona o izboru izaslanika za federalni, a time, posredno, i državni Dom naroda. Retroaktivno tumačenje izbrisanih pravila (odlukom Ustavnog suda BiH) Izbornog zakona i neprovedene odluke Ustavnog suda BiH je na sebe na prošlim izborima preuzelo jedno državno tijelo, Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP), protivno svim demokratskim načelima i uzusima u suvremenom svijetu. Da jedna državna služba na sebe preuzima dio ovlasti zakonodavca i ustavotvorca, to može samo u BiH. Po svemu sudeći, ipak se može očekivati da se takav scenarij neće ponoviti ove godine i da će Ured visokog predstavnika nametnuti bar pravila o načinu popunjavanja Doma naroda Federacije BiH.
U utrku za naklonost birača ove godine kreće 90 političkih stranaka, 38 stranačkih koalicija koje su za različite pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti istaknule više od 7500 kandidata. Tu je i 17 neovisnih kandidata i njihovih lista. Ne zaboravimo, u BiH na različitim razinama (država, entiteti, županije i Brčko Distrikt) postoji čak 14 vlada i parlamenta ili skupština. Važno je napomenuti da kandidati koji budu izabrani, primjerice za zastupnike u parlamentu BiH, mogu računati na mjesečna primanja do 4000 eura, što je deseterostruki iznos prosječne mjesečne plaće u BiH.
U svemu tome još jedan podatak je posebno uočljiv – onaj o broju registriranih birača kojih prema središnjem biračkom popisu ima više od 3,3 milijuna, dok je na posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u zemlji živjelo oko 3,5 milijuna stanovnika. Najopreznije procjene upozoravaju kako je od tada najmanje pola milijuna ljudi otišlo iz BiH. Iz SIP-a BiH su pojasnili da oni samo preuzimaju podatke o biračima dostupne iz matica, a pravo glasa automatski stječe svaki državljanin BiH koji ima važeću osobnu iskaznicu. Taj podatak otvara prostor za puno spekulacija…
Bitka za Predsjedništvo
Dok je službena predizborna kampanja počela 2. rujna, ona neslužbena traje još od lipnja. Posebno rano počela je na bošnjačkoj strani, gdje će se u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva odlučivati između čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića (SDP) koji je kandidat ujedinjene bošnjačke oporbe. Relevantnih istraživanja za sada nema, teško da će ih i biti, ali sam rani početak kampanje ukazuje da će ta utrka biti vjerojatno vrlo neizvjesna. Podsjetimo, Bećirović je kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio i 2018., a tada je, uz razliku od nepunih 17 tisuća glasova, izgubio u utrci sa sadašnjim predsjedateljem tog tijela Šefikom Džaferovićem (SDA), pri čemu je za obojicu glasalo približno po 200 tisuća birača.
Utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bi se neizravno mogla odraziti i na utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda. Sve stranke s hrvatskim predznakom okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH) zajednički su za to mjesto kandidirale članicu HDZ-a BiH Borjanu Krišto. Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić pokušat će se i četvrti put domoći te pozicije. Ipak, upravo zbog neizvjesne utrke za bošnjačkog člana Predsjedništva, vjerojatno će biti puno teže preusmjeriti bošnjačke glasove prema Komšiću koji pak u hrvatskom biračkom tijelu gotovo da nema nikakvo glasačko uporište. Recept o kojemu je govorio fra Ivo Marković – da se u džamijama diljem BiH upućivalo da iz svake bošnjačke kuće dva glasa idu za Džaferovića, a treći za Komšića, bit će nešto teže izvodiv.
No opet, to ne mora ništa značiti jer se često u bošnjačkim političkim krugovima čuje da je važnije da u Predsjedništvu BiH mjesto zauzme Komšić, nego tko će od Bošnjaka biti izabran. Na to upozorava i podatak da je na prošlim izborima 2018. godine sadašnji bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović u već spomenutoj tijesnoj utrci s Bećirevićem osvojio 207.807 glasova, dok je u utrci za hrvatskog člana Željko Komšić osvojio 220.905. Po tome bi ispalo da u BiH ima više Hrvata nego Bošnjaka.
Podsjetimo da su se Krišto i Komšić za istu poziciju natjecali 2010. godine kada je Komšić uvjerljivo pobijedio dobivši više od 337 tisuća glasova, dok je za Krišto glasalo nešto manje od 110 tisuća birača. Treba istaknuti da su tada bila još dva kandidata iz reda hrvatskog naroda koji su uglavnom pretendirali na isto biračko tijelo kao i kandidatkinja HDZ-a BiH. Predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž je dobio povjerenje oko 60 tisuća birača, a još 45 tisuća glasova otišlo je Jerku Ivankoviću Lijanoviću.
Milorada Dodika (SNSD) ove godine neće biti u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH jer se on odlučio kandidirati za predsjednika Republike Srpske, dok je sadašnju predsjednicu entiteta i svoju najbližu suradnicu Željku Cvijanović nominirao da se bori za mjesto u državnom vrhu. Slično kao i Krišto, ona se za tu poziciju natjecala 2014. godine, no porazio ju je tada Mladen Ivanić (PDP) s razlikom manjom od sedam tisuća glasova. Njen najjači protukandidat bit će predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović.
Dodik je ranije u dva mandata obnašao dužnost predsjednika RS-a, a zbog zakonskih ograničenja na izborima prije četiri godine to više nije mogao te je za tu poziciju izabrao Željku Cvijanović. Dodiku će najjači protukandidat biti Jelena Trivić iz Partije demokratskog progresa (PDP), sadašnja zastupnica u Narodnoj skupštini RS-a. Zanimljivo je da je čak 31 kandidat u utrci za predsjednika Republike Srpske. Dodajmo da su Dodik i Cvijanović pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije kao dužnosnici koju ugrožavaju provedbu Daytonskog sporazuma i zagovaraju secesionističku politiku čiji je cilj odvajanje Republike Srpske od BiH.
Državna i entitetske razine
Kakve rezultate ove godine mogu očekivati političke stranke i koalicije? I dalje „glavni igrači“ ostaju tri već tradicionalno najjače stranke – HDZ BiH, SNSD i SDA. No, promjena od posljednjih izbora ipak ima. Sada su se na bošnjačkoj strani uz SDP i SBB pojavili ozbiljni igrači poput stranke Narod i pravda, koju su osnovali bivši SDA-ovci, a koja je u koaliciji sa SDP-om i još jednom manjom strankom preotela od SDA iznimno značajnu Sarajevsku županiju.
Na hrvatskoj strani je osnovno obilježje zajednički nastup stranka pod okriljem HNS-a BiH, dok će u većinskim hrvatskim područjima snage odmjeriti dva HDZ-a i pojedini regionalni igrači. U RS-u će SNSD pokušati zadržati čelnu poziciju iako je, za razliku od prošlih izbora, ostao bez nekih manjih koalicijskih partnera. Najjači izazivači su mu i dalje SDS i PDP.
Prisjetimo se i rezultata političkih stranaka i koalicije od prije četiri godine. Za Parlamentarnu Skupštinu BiH najviše glasova iz izborne jedinice Federacija BiH su osvojili: SDA 245.811 (25,66%), SDP 138.176 (14,43%); HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP-HNS,HSP DR AS BiH, HDU BiH 133.358 (13,92%); DF-GS, Željko Komšić: BiH pobjeđuje! 93.902 (9,8%); SBB-Fahrudin Radončić 66.465 (6,94%); Naša stranka 47.467 (4,96%)… Za istu razinu vlasti iz izborne jedinice Republika Srpska najuspješniji su bili: SNSD 248.392 (39,18%); SDS-Lista (SDS-NDP-NS-SRS) 158.173 (24,95%); PDP-Mladen Ivanić 82.320 (12,98%); DNS-Demokratski narodni savez 66.174 (10,44%)…
U utrci za Parlament Federacije BiH najviše glasova su osvojili: SDA 246.430 (25,40%); SDP – 143.023 (14,74%); HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP-HNS, HSP DR AS BiH, HDU BiH, HSS SR 131.305 (13,53%); DF-GS, Željko Komšić: BiH pobjeđuje! 91.519 (9,43%); SBB-Fahrudin Radončić 69.741 (7,19%); Naša stranka 49.956 (5,15%)… Za Narodnu Skupštinu Republike Srpske dominirao je SNSD s 209.149 glasova(32,1%), a potom su slijedili: SDS – (SDS-SRSRS-SRS) 120.583 (18,51%); DNS 96.018 (14,74%); PDP RS – Mladen Ivanić 68.580 (10,52%); Socijalistička partija 53.637 (8,23%)…
Zaključimo:
U BiH svi najviše iščekuju kakva će biti odluka visokog predstavnika o izboru zastupnika za federalni Dom naroda. Upravo će ta odluka (bila ona donesena ili ne) usmjeriti ne samo ovaj izborni ciklus u BiH već uvelike i razvoj budućih događaja – i u Federaciji BiH, i u samoj BiH.
Izvor: hrt.hr