Na bh. političkoj sceni već duže je prisutan trend promjene nacionalnosti, pa se prema potrebama, željom za vlašću i plaćenijim poslom preko noći postaje Bošnjak, Srbin, Hrvat ili Ostali. Ovakva pojava primjetna je i kod imenovanja opštinskih i gradskih izbornih komisija, na što je upozorio Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH.
Političko djelovanje
– To je pojava koja je apsolutno primjetljiva i ne znam je li došla iz političkog djelovanja pojedinih predstavnika ili članova pojedinih političkih stranaka, ali je jasno da u procesu imenovanja članova izbornih povjerenstava imamo mijenjanje, po potrebi, nacionalne pripadnosti. Vidimo da se pojedini kandidati za imenovanje u članstvo općinskih ili gradskih izbornih povjerenstava opredjeljuju kako kome odgovara i u kojem trenutku za pripadnost konstitutivnom narodu ili iz reda Ostalih. Upozoravam da je to nešto što nije sukladno odredbama Izbornog zakona BiH, kaže Rogić.
Nadalje, kako kaže, upozorava one koji će se ubuduće prijavljivati na članak 2.1. Izbornog zakona BiH, gdje se govori o nepristrasnosti i o neovisnosti djelovanja.
– Iz materijala vidimo da pojedini kandidati mijenjaju nacionalnu pripadnost, u ovisnosti od potrebe, svakih sedam godina. Upozoravam da je to lažno nacionalno predstavljanje i to je svima jasno, a pogotovo nama koji se dugo bavimo izborima. S tom praksom se treba prestati, naglasio je.
Dr. Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH, rekao je da niko nikome ne može zabraniti da svaki dan mijenja nacionalnost.
– Ali, u smislu javnog posla koji vršite i određenih privilegija koje povlačite sa sobom u jednom dugogodišnjem periodu, u tom procesu ne bi trebala biti nijedna mrlja. Mi smo se izborili da naše komisije imaju mandat sedam godina, što je veliko dostignuće i ti ljudi trebaju biti primjer zakonitog ponašanja, ističe Arnautović.
Članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina rekla je da je nečije pravo da se jedno jutro probudi i da se počne osjećati kao pripadnik reda Ostalih, Srbin ili Bošnjak, te da to nije nešto u što CIK treba ulaziti.
– Međutim, kad je u pitanju sastav izbornih komisija, koji zahtijeva multietničnost prema članu 2.14. Izbornog zakona BiH, to se ostvaruje vodeći računa o posljednjem popisu stanovništva provedenog na državnom nivou. I ranije se izjava davala na način da se pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuje da se neko na posljednjem popisu izjasnio tako i tako. To smo sada pooštrili i provjeravamo da li se izjava dala upravo tako. Dakle, nije dovoljno samo da neko kaže: danas se izjašnjavam kao Srbin. Ne. Potrebno je da potvrdi da se na posljednjem popisu izjasnio kao Srbin, kaže Bjelica-Prutina.
Ono što CIK-u stvara problem, pojašnjava, jeste činjenica da te podatke nije moguće provjeriti.
– Iz Agencije za statistiku BiH smo obaviješteni da oni sve podatke o nacionalnom izjašnjenju sa posljednjeg popisa vode isključivo u statističke svrhe. To je zaista ozbiljan problem, jer posljednji popis umnogome utiče na zasnivanje prava s jedne strane dijela naroda koji se na neki način izjasnio, odnosno kontra toga dokidanje prava drugih. Žao mi je što nije moguće izvršiti provjeru. Jedino na šta se možemo osloniti jeste ta izjava koja se, kako rekoh, daje pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću i treba insistirati da se ona daje na unificiranom obrascu koji smo propisali, kaže Bjelica-Prutina.
Od Agencije za statistiku BiH zatražili smo odgovor na pitanje zašto se ne može provjeriti podudarnost podataka navedenih na obrascu prilikom kandidavanja sa onim sa popisa stanovništva.
Građanska prava
– U skladu sa Zakonom o statistici BiH, Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, na osnovu člana 16. koji glasi “podaci prikupljeni popisom koristit će se isključivo u statističke svrhe”, kao i Zakona o zaštiti ličnih podataka, Agencija za statistiku BiH prikupljene podatke popisa tretira kao strogo povjerljive i koristi ih isključivo u statističke svrhe. Cilj i svrha provođenja popisa stanovništva 2013, kao najobuhvatnijeg statističkog istraživanja, nije stvaranje administrativnog registra stanovništva iz kojeg bi pojedinci mogli ostvarivati svoja statusna, administrativna ili građanska prava, već dobivanje relevantnih podataka na temelju izjava pojedinaca radi planiranja i utvrđivanja važnih politika, strategija i smjernica za BiH, navodi se u pisanom odgovoru iz Agencije.
U skladu s tim, kažu nam, Agencija nema i može imati, jer nema propisana zakonska ovlaštenja, javni registar za izdavanje bilo kakvih potvrda na osnovu podataka prikupljenih isključivo za statističke svrhe.
Izvor: oslobođenje.ba