Ugledni istraživački centar EURAC sa sjedištem u Bolzanu (Južni Tirol) objavio je analizu dvojice politologa – doktoranda Ivana Pepića sa Sveučilišta u Ženevi te Valentina Grbavca, kandidata za doktorski studij Sveučilišta u Edinburghu, koji su ocijenili kako je vrijeme za “Presijecanje gordijskoga čvora” u BiH donošenjem novoga Ustava te teritorijalnog i institucionalnog preustroja zemlje s četiri federalne regije, piše Večernji list BiH. Ovaj rad počeli su analizom sadašnjeg stanja koje prijeti daljnjim produbljivanjem krize nakon sljedećih izbora.
Pepić i Grbavac, koliko god to zvučalo apsurdno, predlažu sustav koji bi posve nadišao nacionalni koncept vlasti, a istodobno ispunio očekivanja konstitutivnih naroda, ali i ostalih građana. Bilo u federalnim jedinicama ili pak na razini države. Oni navode kako je trenutačno u BiH, zemlji sa samo oko 2,6 milijuna stanovnika, čak 149 ministara u 13 vlada, 9 predsjednika i potpredsjednika te 613 zastupnika. Granice EP-a HZ HB – Ipak, postoji ostvarivo rješenje i za diskriminatorni politički sustav u BiH i za njezino birokratsko čudovište – reforma u jednostavnu federalnu državu nalik federacijama u EU, poput Austrije, Belgije i Njemačke – navode autori prijedloga, prenosi Večernjak.
Predložene ustavne reforme eliminirale bi sve političke pozicije koje su dodijeljene prema nacionalnim ili etničkim kvotama u BiH. Umjesto dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda trenutačno predstavljana u političkim institucijama kroz nacionalne kvote, BiH bi se sastojala od triju teritorijalno nepovezanih federalnih regija i federalnog glavnog teritorija Brčko.
Ove četiri autonomne jedinice pratile bi područja četiriju javnih opskrbljivača električnom energijom u BiH. Ova reforma smanjila bi administraciju (predsjednici, ministri i zastupnici) za 75% sa 771 na samo 195, kao i eliminirala mnoge institucije i birokratske pozicije čije se ovlasti trenutačno preklapaju. To bi uštedjelo oko 100 milijuna maraka godišnje samo na plaćama, a ostvarila bi se ušteda i pojednostavljenjem prateće administracije i na nižoj razini.
Reforma bi provela svih pet presuda ESLJP-a, a učinila bi presudu “Ljubić” Ustavnog suda BiH nerelevantnom. Svi u državi mogli bi biti birani na bilo koju političku poziciju bez obzira na svoju narodnost ili bilo koji drugi identitet. BiH bi funkcionirala kao tipična europska federalna država, omogućujući sebi put prema EU, zatvaranje OHR-a i stjecanje punog suvereniteta.
Četiri predložene federalne jedinice – tri teritorijalno nepovezane federalne regije i federalni glavni teritorij Brčko – temelje se na područjima četiriju javnih opskrbljivača električnom energijom.
Područja triju federalnih regija također se podudaraju s područjima triju poštanskih i triju telekomunikacijskih kompanija u BiH, donosi Večernji list. Federalne regije nazvane su po velikim rijekama koje kroz njih protječu.
Tako bi postojala Neretvansko-posavska – područje EP-a HZ HB s glavnim gradom Mostarom, zatim Vrbasko-podrinjska – područje Elektroprivrede RS-a s glavnim gradom Banjom Lukom te Una-Bosna – područje Elektroprivrede BiH s glavnim gradom Sarajevom, ali i federalni glavni teritorij Brčko. U području EP-a HZ HB živjelo bi 74 posto Hrvata, a 85% svih Bošnjaka u BiH živjelo bi u Unsko-bosanskoj, dok bi 92% svih Srba u BiH živjelo u Vrbasko-podrinjskoj federalnoj regiji.
Prijedlogom se definira ukidanje šest pozicija predsjednika i potpredsjednika, 113 ministara, 457 zastupnika – ili ukupno 576 pozicija. OHR odlazi iz BiH Vijeće ministara činila bi tri ministra, po jedan iz svake federalne regije. Vlade regija imale bi pak 11 ministara, a imale bi ovlasti unutarnjih poslova, financija, zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede…
U donji dom Parlamenta BiH birala bi se polovina zastupnika iz većinski bošnjačke federalne regije. Tamo bi se sve odluke usvajale natpolovičnom većinom, a u gornjem domu – Senatu većinom svakog od triju klubova regija. Ustav bi se mijenjao dvotrećinskom većinom.
Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/vijesti/s-cetiri-federalne-regije-moguce-ukinuti-nacionalni-koncept-i-dati-vlast-gradanima-1586819 – www.vecernji.ba